D: COME TI CHIAMI
R: ˈɔt:ʃi ɛ veˈnuta sta vaʎˈ:ola ˈdiʃi ke ʎi ˈsɛerve na parˈlata tjaˈlɛt:o saŋgoseˈmese ˈnum:ero uno me ˈkjameno fiˈlip:o ˈtɛŋgo ses:andaˈtre ˈaɲ:i alˈ:ora tʃi ʎi porˈtjamo no ˈpɔko at:akˈ:ati ma tʃerˈkamo de salˈva lo ˈmɛʎ:o posˈ:ib:ile koˈmuŋkwe ˈparlo ˈprɔpjo da ˈkwan:o ˈɛro pit:ʃiˈriʎ:o vaʎ:undˈ:ʒeʎ:o ke faˈʃea ˈia a ˈrub:a ʎauʃiʎˈ:ut:ʃi ˈsot:o aʎ:i raˈdit:ʃi pi ʃi ˈkɔʃi ʎo ˈsuko pɔ ˈstea naˈmiko ˈmeo ˈkisto ka ʃpaˈraa ˈaʎ:i auˈʃjeʎ:i i somˈbaa la maˈʃɛra ˈkwat:o e ˈkwat:o ˈɔtto pi i a robˈ:a ʎauˈʃjeʎ:i a ˈkisto ke kaˈriano ˈkisso se ŋgatˈ:sava ŋgoməndˈ:ʒa a ʃpaˈra ko ʎi fuˈʃiʎi de paˈlati ma a me no me piʎˈ:aveno ˈmaŋgo le ˈpal:e de la ʃkɔpˈ:et:a ˈtanto ke ˈɛro ˈʃveʎ:o e tutˈ:ora ˈsimo aŋˈgora ˈʃveʎ:i ˈpɛnd:za no ˈpɔko ke i ˈnel:a ˈvita ˈmia ˈˈad:ʒo fat:o ˈtut:o ˈkɔso me so mbaˈrado a fa lo pa me so mbaˈrado a r:obˈ:a me so mbaˈrado a tsapˈ:a me so mbaˈrado a fuˈi ˈmad:ʒo mbaˈrado ˈtu:to ˈendo a ˈvita ˈmia ˈuna ˈkɔsa ˈmɛd:ʒa mbaˈra aŋˈgora a stamˈba ʎi ˈsɔrdi si me ˈmbaro ˈkiʎ:i ˈad:ʒo salˈvato ˈtut:a la siduaˈtsjone ˈmia… kwanˈ:ɛro ˈpik:olo ˈmama me faˈʃea ˈfane le paɲˈ:ɔt:e de pa me faˈʃea mbaˈsta lo ˈpane pekˈ:e poˈrɛl:a ˈmama ˈkel:a teˈnea da fa pekˈ:e tʃi ˈstea paˈtino ˈkɛra kaˈruto da ˈŋgɔp:a na ˈʃɛrkwa e saˈvia ˈrot:a na ˈkɔs:a e le koˈstate ˈstea nd:ʒesˈ:ato e non poˈtea fa ˈɲende mama avea fa la ɛtˈ:ola ˈkol:a ˈstram:a e i aˈvea am:asˈ:a lo ˈpane e ˈtʃɛrte ˈɔte me staŋˈgava ˈdiʃi ma i ndʒe la ˈfat:ʃo ˈkju e kosˈ:i me so mbaˈrado ˈpuro a fa lo pa pɔ me faˈʃea ap:itˈ:ʃa ʎo ˈfurno me faˈʃea ɱfurɛna aˈvea veˈde ˈkwan:o ʎo ˈtjembo ka lo pa ar:iˈvaa ˈkwan:o ʎo ˈfurno ɛra ar:iˈvato laˈvea ˈʃɛrne ˈpiʎ:a ʎo ˈkripo ˈpiʎ:a ʎo kriʃˈ:ito ˈpiʎ:a ˈkesto ˈpiʎ:a kelˈ:auto ˈal:a ˈfine ˈdeʎ:i ˈkunti i poˈtea fa la femˈ:ena e ʎo ˈpɔsto deʎˈ:ɔme pekˈ:e maˈvea mbaˈrado no ˈsak:o de ˈkɔse no ˈndzolo kreʃ:eˈamo ʎo ˈpworko e non tʃe ʎo peteˈamo pranˈdza pekˈ:e saˈvea ˈven:e pe tʃak:atˈ:a la ˈpasta kreʃ:eˈamo ʎo polˈ:wasto tʃi mand:ʒeˈamo la ˈkɔtʃ:a le ˈʃ:el:e e ʎi ˈpjeri e ʎo ˈrjesto ʎaˈvea da a kak:eˈruno ke ʎi faˈʃea ka pjaˈʃere pekˈ:e ˈkesto ɛ ˈv:ɛro no ˈstoŋgo a ˈdiʃi la ˈbuʃja aj penˈdza ke n:a ˈɔte ˈmad:ʒo mandˈ:ʒato no ˈpɛre ad:ʒitˈ:ato ˈʎwos:o ˈaʎ:o ˈkano e ʎo ˈkano ɲ:a voˈluto pekˈ:e ndˈ:ʒɛra riˈmasto ˈkju ˈɲende pɔ teneˈamo le ˈpjande davˈ:rive ke se vaŋˈgavano ko la ˈvaŋga se metˈ:eno le favaˈrɛl:e pe la kunˈdʒima la kunˈdʒima do ʃi ˈstea ˈprima ɲiʃiˈstea ˈɲende e kwanˈ:ɛra la ˈfine ˈivi a ˈkɔʎ:i porˈtavi ˈaʎ:o monˈdano ˈkju ˈkel:o ke se fotˈ:ea ʎo monˈdano ke ˈkel:o ke ʃi ˈdea a ˈn:oa ˈn:oa ʃparaɲ:eˈamo a n:a ˈvia e ˈkiʎ:i se fotˈ:eno a ˈn:ata ˈvia ˈviti komˈ:ɛ komˈbusto ʎo ˈtjembo de na ˈɔte ʃi ˈstea na boˈnaɲima de la ˈtsia de la ˈmia piˈstava ˈprimo ko ʎi ˈpjeri pekˈ:e ˈdiʃi ak:osˈ:ine ʃi ˈfrega ʎo mondaˈnaro ˈɱviʃi ˈkiʎ:o freˈgava a ˈes:a ʎi ˈdiʃea kɛˈreno ˈkju ˈs:aj ˈɱveʃi ˈkiʎ:o ʃi ˈdea aŋˈgora ˈkju ˈp:ɔke e n:aˈvea riˈsɔlto ˈɲende p:ɔ ke ˈaoto te ˈpɔt:so ˈdiʃi …
D: QUANTI ERAVATE IN FAMIGLIA?
R: ˈdendo la faˈmiʎ:a ɛreˈamo ˈkwatto perˈtsuɲi di ˈmaʃkuri e di ˈfem:ene n:a ˈsɔre ˈɛra la ˈkju ˈr:ɔs:a m:o ˈpaʃi alˈ:aɲima soa ɛ ˈm:ɔrta ˈlan:o ˈʃkortso a ˈpaʃkwa p:ɔ ˈtɛŋgo ˈnata ˈsɔre sta in aˈmɛrika ˈnata ˈkapo ˈpɛd:ʒo de la ˈmia ˈlas:a ˈpɛrde ej penˈdzane ke ˈd:ɔpo vindˈaɲ:i ma ˈfat:o na telefoˈnata tʃi ɔno koˈrad:ʒo p:ɔ ˈtɛŋgo ˈnato ˈfrate ke sta a sanˈkɔsemo fa ʎo saluˈmjere e p:ɔ ʃi ˈstoŋgo i la ˈkapo mia n:ɛ ˈstata ˈmaj ˈb:ɔna i ˈkwan:o teˈnea diʃɔtˈ:aɲ:i me nadˈ:ʒuto i al:ɛˈstero e m:e ne so ˈito al:a d:ʒerˈmaɲja e k:osˈ:i alˈ:a me so salˈvato so ˈstato untiʃˈaɲ:i alˈ:a faˈʃeo ʎo ˈkapo ˈturno ˈdendo na fabˈ:rika de lambaˈdari pekˈ:es:o so ˈstato ˈsɛmbe ˈfurbo mɛ p:jaˈʃuto ˈsɛmbe de sta ˈaʎ:o ˈʃendro del:at:enˈdzjone so ˈstato ˈsɛmbe ˈuno ˈfurbo kwanˈ:ɛro ˈpik:olo ˈio a fatiˈka akˈ:ete koseˈmino orˈlandi a kastelˈfɔrte ma tʃi ˈdea ʃiŋguˈʃjendo ˈlire ˈaʎ:o ˈworro la set:iˈmana e ke tʃi ɔˈlij fa ˈkwan:o me ne so ˈjuto ˈkad:ʒo piʎˈ:ato i ˈprimo ˈsɔrdi ˈad:ʒo ˈvisto ˈtut:i ˈkiʎ:i ˈsɔrdi ˈʎad:ʒo ˈʃpasi ˈŋgɔp:a ʎo ˈʎet:o ˈad:ʒt:o ˈmama ˈmia ˈkwandi ˈsɔrdi e da ˈtan:o me so talˈmɛnde ak:aˈɲito ko ʎi ˈsɔrdi ke i fatiˈkava ˈsulo pe ʎi ˈsɔrdi ˈɱfat:i ˈkwan:o me ne so ˈjuto la promˈ:es:a ˈkad:ʒo ˈfat:o adˈ:ʒit:o i me ne ˈvajo ˈkwan:o ˈmad:ʒo ˈfat:o na ˈkasa ke ndʒi ˈkjɔve ˈdendo me ne ˈvɛŋgo ka e ˈstoŋgo ˈngrad:ʒje de ˈdio pekˈ:e i paˈrjendi ˈmjei ʎi aˈmiʃi ˈmjei ke ˈsteveno ka i veˈɲia a fa le ˈfɛrje veˈɲia akˈ:a e ˈkiʎ:i ˈsteno ˈkju ˈmɛʎ:o de me ma ˈkom:e i me ˈid:zo la maˈtina al:e ˈʃiŋgo pi i a fatiˈka e ˈkis:i ˈstan:o ˈmɛʎ:o ˈkiʎ:i teˈneno la ˈmakina muˈturi la maˈtina ˈiveno a fa koladˈ:ʒjone ˈaʎ:o ˈbar:o i ndʒi ˈia ˈmaj a fa koladˈ:ʒjone ˈaʎ:o ˈbar:o adˈ:ʒito n:o ˈmaŋgo ˈvale la ˈpena i teˈnea vindiˈnɔvaɲ:i so torˈnato ˈnata ˈɔte akˈ:a ˈtut:o ʎo ˈtjembo da diˈʃiɔt:o e vindinɔˈvaɲ:i me so ʃpuˈsato mad:ʒak:atˈ:ate di ˈmakine e ˈmad:ʒo ˈfat:o sta ˈkasa … ˈal:a fine ˈsimo meˈnuti k:a kol:aˈjuto de moʎˈ:ɛrema i teˈnea di ˈstandze ʎu ˈrjesto ˈmad:ʒo ˈvisto ˈtut:o ˈkɔso i pikˈ:i ˈmad:ʒo mbaˈrado no ˈsak:o de ˈkɔse non ɛ ke so ˈstato ˈuno ka ˈfat:o ˈsulo ʎu kontaˈtino ke ˈia ˈsulo a ˈputa i ˈad:ʒo ˈfat:o ˈtut:i ʎi miˈstjeri ˈnad:ʒo aˈvuti ˈmaj probˈ:lemi e ˈkes:o ɛ ˈad:ʒo penˈtsato ˈsɛmbe de i ˈn:andzi ˈad:ʒo pradiˈkato ˈsɛmbe ko la ˈkɔsa del doˈmani del diˈmaɲi ke i n:aˈvea ˈɛs:e n:aˈvea fa ʃpeˈrandza ko ɲ:iʃˈ:uno faˈʃea ˈsɛmbe ʃpeˈrandze ˈŋgɔp:a le ˈʃpaʎ:i ˈmɛj petˈ:ʃɔ so ˈr:ɔs:e k:osˈ:i m:o n:ɛ ke n:o ˈɱfat:ʃo ˈkju ˈɲende ˈɔɲ:i ˈtando pe me ʃpasˈ:a ˈei a d:a na ˈmaɲi a puˈta ˈkak:e ˈpjanda laˈvrive ˈkak:e ˈfiko ma ˈsulo pe ʃpasˈ:a ma a m:e nɛdˈ:ɛs:e ˈkju faˈtika ˈɛd:a ˈɛs:e ˈsolo divertiˈmɛnto po ˈʃi lo ˈsɔle si fa ˈkauro me ˈmet:o ˈaʎ:o ˈfriʃko si fa ˈfriʃko me ˈmet:o a ʎo ˈsole ˈndɛŋgo kju prɔbˈ:lemi mo so pendzjoˈnato ka ˈpɔka de penˈdzjone ka me ˈdan:o mabˈ:asta me ˈsopera mavˈ:andza mo ke ˈʃɛd:ʒa fa sti ˈsɔrdi ka me ˈdan:o mo me ʎaˈveano da kwanˈ:ɛro ˈpik:olo ka saˈpea ˈkome ʎaˈea ˈʃpɛn:e mo ki ˈʃpjeɲ:i ˈkel:o nde lo ˈpwo mandˈ:ʒa ˈkel:o nde lo ˈpwo mandˈ:aʒa … ˈkel:o nde lo ˈpwo ˈb:eve npoˈtemo fa ˈkju ˈɲende petˈ:ʃɔ pendzaˈteʃi ˈprima ˈkwan:o ˈsite ˈd:ʒuɲi ˈkwan:o ˈsite ˈfat:i ˈvjet:ʃi ɱfaˈʃete ˈkju ˈɲende e n:a vet:ʃaˈrɛl:a me la ˈit:o a it:o oj ɲi ˈkwan:o te ˈsjendi kakˈ:ɔsa ˈfal:a mo ˈlas:a ˈpɛrde ˈdɔpo a ˈit:o ka ˈdɔpo no ˈɱfaj ˈkju ˈɲende e tʃaˈuto radˈ:ʒone ˈtena ʎo maˈrito ˈkel:a vet:ʃaˈrɛl:a ko la ˈok:a raˈpɛrta kosˈ:i a ˈit:o ɛkˈ:oʎo i ˈkis:o no ˈndzɛrve ˈkju a ˈɲende ʎi ˈtjembi so kambˈ:jati rikorˈdateve ke ʎo ˈsole ˈkwan:o ˈnaʃ:i la maˈtina ˈnaʃ:i ˈsɛmbe diˈfronde a ˈsujo pe ˈnuj ke ˈstamo akˈ:a pe ˈvoj ke ˈstate a ˈsujo ʎo veˈdete diˈfronde a ˈn:ato paˈese ke v:ɛ apˈ:rjes:o i kwanˈ:ɛra ˈpik:olo e ab:iˈtaa aʎ:aˈvrito ʃi ˈstea koˈma n:o ˈfwos:o e penˈdzava la sera ˈkwan:o ʎo ˈsole se ne ˈia se ˈnɛra ˈjuto nd:ʒi ˈstea ˈkju e ˈɱveʃi ˈkiʎ:o kondinuˈava se ne ˈia da k:a e ˈia a ˈn:ata ˈvia ma ˈviti no ˈpɔko la ˈkɔsa de ʎo kreaˈturo …
D: RACCONTA QUALCOSA DELLA TUA VITA, UN RICORDO, UN ANEDDOTO.
R: me ˈvɛn:o a ˈm:ɛnde ˈʃɛrte ˈkɔse ke te poˈtes:e stamˈbane no d:ʒorˈnale ˈlwoŋgo da k:a al:aˈmeriga i me riˈkɔrdo ˈmil:e e ˈuna ˈnɔt:e … mo ʃi ˈstan:o ʎi ʃ:i i o ˈsaj ke faˈʃea ˈnuj steˈamo ab:iˈta a treˈʃjendo ˈmɛtri da la ˈstrada a na mas:aˈria mo ˈɔd:ʒi ˈmaŋgo le sokˈ:ole ʃi ˈstan:o ˈdendo ma ˈprima ˈnuj ʃi ab:itaˈamo la ˈdendo e teneˈamo na ˈpala m:eriˈkana i mas:etˈ:aa ˈŋgɔp:a ˈkel:a ˈpala m:eriˈkana e faˈʃea ʎo ʃiaˈtore ʎo ˈbɛʎ:o ka ˈpɔne ˈkiʎ:i ˈtʃjendo ˈmɛtri ʎi faˈʃea ˈŋgɔp:a la ˈpala ma a ˈsaʎ:i ˈŋgɔp:a aˈea ˈsaʎ:i a ˈp:ɛre pekˈ:ene la ˈpala pe la saˈʎita no ɱfondzjoˈnava ˈlad:ʒo kondzuˈmata ˈkel:a ˈpala ˈsulo pe patˈ:sja koˈ kel:o la la b:oˈnaɲima de ˈpatimo ˈia troˈvɛn:o la ˈpala lˈad:ʒo ˈstrut:a ˈsulo pe fa kelˈ:arte ma tu te ˈrjendi ˈkondo e ˈn:ata ˈɔte ˈsaj ˈkad:ʒo ˈfat:o ˈsteo i e no comˈbaɲ:o de ʎo ˈmio aˈvea ˈfat:a ˈnak:wa ˈfɔrte ke ʎo ˈrio sɛ ˈmis:o a ˈkor:e ˈkwan:o ˈkor:e ʎo ˈrio la rɔb:a peˈsande la ˈkat:ʃa ˈfɔre e ke tʃɛ ˈʃuto da ˈdendo ˈkiʎ:o ˈrio tʃɛ ˈʃuta na ˈbom:a de no proˈjet:ele daˈɛreo ma ˈɛra sikuraˈmɛnde na ses:anˈdina de ʃendiˈmetri ˈrwos:o tʃi ˈstea na ˈsia de la ˈmia teˈnea na ˈsartʃina de ˈlena poˈsate ke tʃaˈvia fa ʎu ˈfurno ˈkwan:o faˈʃea lo pa ˈkwan:o pitˈ:ʃaa ʎo ˈfwoko ˈnoa ˈkamo ˈfat:o ˈamo piʎˈ:ato ˈsɛj ˈsɛt:e ˈsartʃine de ˈkel:e ˈamo ˈfat:o ˈuno menˈdone tʃa ˈmis:o ˈkiʎ:o proˈjetile ŋgɔp:a e ˈʎamo ap:itˈ:ʃato a ˈfat:o na ˈb:ɔt:a ˈkel:o oj ɲi ke tu ˈmaŋgo te lo ˈpwo m:ag:ʒiˈna ˈkwan:o pɔ la b:oˈnaɲima de ˈmama ɛ meˈnuta a saˈpene ˈkɛro ˈstato i mat:akˈ:ato viˈʃino na ˈpjanda daˈvrive ˈtɛŋgo le ʃikaˈtriʃi aŋˈgora a ka … tre ˈwor:i e tre ˈnɔt:i ˈsɛndza maɲɛˈ:a e ˈsɛndza ˈb:eve ˈvidi no ˈpɔko ke kaˈino ke ˈɛra i kwan:ˈɛra ˈpik:olo petˈ:ʃɔ ˈtut:o ˈkel:o ˈkad:ʒo fat:o ke ˈfat:ʃo e ˈkel:o ke ˈfat:ʃo aŋˈgora lo faˈʃes:e ˈnata ˈɔta da ˈkapo pekˈ:e so konˈdjendo de ˈkel:o ˈkad:ʒo ˈfat:o i ˈpɛndzo ke ɔɲˈ:uno de ˈnoa ɛ konˈdjendo de ˈkel:o ke fa i do ˈiva ˈiva ˈad:ʒo combiˈnato ˈsɛmbe kaˈsini e tutˈ:tora no m:e ˈferma ɲiʃˈ:uno mo tʃɛ kjapˈ:ata sta ˈpɔra ˈkrista ˈkesta ka ˈstea tando bɛl:a ˈŋgradzje de ˈdio a ˈit:o ˈfiʎ:emo si pasˈ:sta ˈdal:a paˈtɛ:a ˈal:a ˈbraʃi …
D: MI RACCONTI DI QUANDO LAVORAVI DI NOTTE?
R: ˈkwan:o teˈnea aŋˈgora ˈand:ʒelo ko mariaˈgrad:zja ke ˈɛreno ˈpik:oli i ˈtɛŋgo la lamˈbrɛt:a aŋˈgora la ˈtɛŋgo mo ˈmika ˈlad:ʒo leˈvata pekˈ:e ˈand:ʒelo a piʎˈ:ato la faˈtika ke faˈʃea i mo la tɛ ˈmika ˈpɔt:so di me la ˈven:o pekˈke ˈpura m:e me ˈpjaʃi porˈtarla ˈɔɲ:i ˈtandoˈ puro porˈtarla … i la maˈtina ˈluna ˈluna e ˈmɛse me auˈsavo da ka e ˈio a porˈta le aˈvrive aʎ:o monˈdano a ˈsɛs:a ˈaʎ:o ˈlauro e na ˈnɔt:e ˈman:o ferˈmato pe la ˈvia ko la lamˈbrɛt:a e dʒa aˈveno itˈ:ato ˈdue ˈtre ˈkas:i daˈvrive ˈndɛr:a ke saˈveno purˈta la lamˈbrɛt:a adˈ:ʒit:o a ˈuno de ˈkis:o oj vaʎˈ:u lasˈ:ate sta ʎo ˈmuɲ:o ˈkom:e se ˈtrɔva pekˈ:e ˈuj ˈsite diʎiŋˈgwɛnde ma diliŋˈgwɛnde se ˈvuj me riduˈʃete ˈsɛndza la lamˈbrɛt:a ˈtʃɛd:ʒa divenˈta puˈri pekˈ:e ko ˈkesta ka ʃi ˈdoŋgo a mantˈ:ʃa la faˈmiʎ:a e tʃi ˈkambo ndʒi ˈfat:ʃo ˈɲende de ˈkju de ˈkes:o e kosˈ:i ˈkan:o ˈfat:o ˈuno de ˈkis:i a piʎˈ:ato a rjemˈbito ˈnata ˈɔte le kasˈ:et:e a ˈit:o vatˈ:en:e va ˈkis:i so sakriˈfiʃi no ve ʃkorˈdate ˈmaj … i ˈsɔrdi ˈfaʃili ʎi ˈfan:o ˈsulo ki va a r:obˈ:a ma ar:obˈ:a nɛ n:a ˈkɔsa ˈb:ona pekˈ:e ˈvoj ˈɛda kam:iˈna ˈsɛmbe ko la ˈkapo ar:itˈ:sata ˈwan:o kam:iˈnate ko la ˈkapo jauˈsata n:aˈvete paˈura de ˈɲende e ˈmaŋgo de ɲiʃˈ:uno …
D: I TUOI GENITORI AVEVANO GLI ANIMALI?
R: ʎo polˈ:asto ˈsaj ˈkome se manˈtʃava se manˈtʃava ˈsulo se te teˈeno ˈlɔve pe le fa ˈʃkjute sandʒukˈ:ava la jaʎˈ:ina ˈkwan:o ˈsɛra ndʒukˈ:ata la miˈtii a ˈʃkjude mo si ˈl:ɔve ˈɛreno ˈb:one ʃkjuˈdeno te manˈtʃavi kakˈ:e ˈp:ɛre ˈkak:e ˈʃel:a kakˈ:e ˈkapo kakˈ:e ˈpjet:so de ˈkwoʎ:o ma si n:o ˈʃkjudeno ˈmaŋgo ˈkel:o ak:japˈ:avi lo ˈmɛʎ:o la b:oˈnaɲima de ˈmama lo rekaˈlava a ki ˈfaʃea no pjaˈʃere ɔ ˈaʎ:o totˈ:ore ɔ a ˈnauto primo ak:osˈ:i ˈɛra ˈmika ˈɛra ˈkom:a ˈɔd:ʒi ke se va ˈtaʎ:o totˈ:ore e ʎo totˈ:ore riŋˈgradʒja a te ma ˈɔd:ʒi ɛ devenˈtato ˈpɛd:ʒo de ˈjeri se ˈvwo i a fatiˈka a n:a ˈvia e nde ˈtan:o no ˈkauʃi ˈŋguro ˈkem:e si ˈdeve a faˈtika ndze ˈtrɔva … i te ˈpɔt:so ˈɛs:e ˈpatre ˈsɛndza pekˈ:ato ˈad:ʒo ˈtato ˈsɛmbe konˈziʎ:i i ʎi konˈsiʎ:i ˈɲjad:ʒo ˈmaj at:ʃetˈ:ati da ɲiʃˈ:uno n:e d:a ˈpatimo ne d:a ˈmama ˈad:ʒo ˈfat:o ˈsɛmbe te ˈkɔt:ʃa ˈmia ˈɛd:ʒa reŋgradˈ:zja ʎo pateˈtɛrno so troˈvato ˈsɛmbe ˈbwono mɛ ˈjuta ˈsɛmbe ˈb:ɔna ˈkel:o ˈkad:ʒo ˈfat:o ˈfat:o … a m:e ˈman:o tifiˈɲito kontaˈtino si ma ko la ˈkapo pekˈ:i ˈad:ʒo ˈfat:o di ˈtut:i ʎi miˈstjeri e ˈkwan:o iva a fatiˈka a kasteriˈfɔrte pekˈ:e ˈnad:ʒo poˈtuto ˈvede no ˈparo de kastiriforˈtisi ˈkwan:o me piʎˈ:avo ˈʃiŋgo lire a kasteriˈfɔrte me piʎˈ:ava ˈsɛt:e ka pɔ n:o m:e kjaˈmaveno e ke me ne ˈfot:e a m:e i ko la faˈtika ˈmia no ˈwor:o ka no ˈwor:o la ˈad:ʒo kamˈbato na faˈmiʎ:a ˈsana ˈad:ʒ ak:atˈ:ata la ˈmakina a ˈandʒelo la ˈmakina a marjaˈgradzja di lamˈbrɛt:e na ˈmak:ina ˈnɔva pe moʎˈ:ɛrema ˈsɛt:e mototˈ:sap:i diʃispuʎ:aˈtoj a n:o ɱfiˈni …
R: ˈɔt:ʃi ɛ veˈnuta sta vaʎˈ:ola ˈdiʃi ke ʎi ˈsɛerve na parˈlata tjaˈlɛt:o saŋgoseˈmese ˈnum:ero uno me ˈkjameno fiˈlip:o ˈtɛŋgo ses:andaˈtre ˈaɲ:i alˈ:ora tʃi ʎi porˈtjamo no ˈpɔko at:akˈ:ati ma tʃerˈkamo de salˈva lo ˈmɛʎ:o posˈ:ib:ile koˈmuŋkwe ˈparlo ˈprɔpjo da ˈkwan:o ˈɛro pit:ʃiˈriʎ:o vaʎ:undˈ:ʒeʎ:o ke faˈʃea ˈia a ˈrub:a ʎauʃiʎˈ:ut:ʃi ˈsot:o aʎ:i raˈdit:ʃi pi ʃi ˈkɔʃi ʎo ˈsuko pɔ ˈstea naˈmiko ˈmeo ˈkisto ka ʃpaˈraa ˈaʎ:i auˈʃjeʎ:i i somˈbaa la maˈʃɛra ˈkwat:o e ˈkwat:o ˈɔtto pi i a robˈ:a ʎauˈʃjeʎ:i a ˈkisto ke kaˈriano ˈkisso se ŋgatˈ:sava ŋgoməndˈ:ʒa a ʃpaˈra ko ʎi fuˈʃiʎi de paˈlati ma a me no me piʎˈ:aveno ˈmaŋgo le ˈpal:e de la ʃkɔpˈ:et:a ˈtanto ke ˈɛro ˈʃveʎ:o e tutˈ:ora ˈsimo aŋˈgora ˈʃveʎ:i ˈpɛnd:za no ˈpɔko ke i ˈnel:a ˈvita ˈmia ˈˈad:ʒo fat:o ˈtut:o ˈkɔso me so mbaˈrado a fa lo pa me so mbaˈrado a r:obˈ:a me so mbaˈrado a tsapˈ:a me so mbaˈrado a fuˈi ˈmad:ʒo mbaˈrado ˈtu:to ˈendo a ˈvita ˈmia ˈuna ˈkɔsa ˈmɛd:ʒa mbaˈra aŋˈgora a stamˈba ʎi ˈsɔrdi si me ˈmbaro ˈkiʎ:i ˈad:ʒo salˈvato ˈtut:a la siduaˈtsjone ˈmia… kwanˈ:ɛro ˈpik:olo ˈmama me faˈʃea ˈfane le paɲˈ:ɔt:e de pa me faˈʃea mbaˈsta lo ˈpane pekˈ:e poˈrɛl:a ˈmama ˈkel:a teˈnea da fa pekˈ:e tʃi ˈstea paˈtino ˈkɛra kaˈruto da ˈŋgɔp:a na ˈʃɛrkwa e saˈvia ˈrot:a na ˈkɔs:a e le koˈstate ˈstea nd:ʒesˈ:ato e non poˈtea fa ˈɲende mama avea fa la ɛtˈ:ola ˈkol:a ˈstram:a e i aˈvea am:asˈ:a lo ˈpane e ˈtʃɛrte ˈɔte me staŋˈgava ˈdiʃi ma i ndʒe la ˈfat:ʃo ˈkju e kosˈ:i me so mbaˈrado ˈpuro a fa lo pa pɔ me faˈʃea ap:itˈ:ʃa ʎo ˈfurno me faˈʃea ɱfurɛna aˈvea veˈde ˈkwan:o ʎo ˈtjembo ka lo pa ar:iˈvaa ˈkwan:o ʎo ˈfurno ɛra ar:iˈvato laˈvea ˈʃɛrne ˈpiʎ:a ʎo ˈkripo ˈpiʎ:a ʎo kriʃˈ:ito ˈpiʎ:a ˈkesto ˈpiʎ:a kelˈ:auto ˈal:a ˈfine ˈdeʎ:i ˈkunti i poˈtea fa la femˈ:ena e ʎo ˈpɔsto deʎˈ:ɔme pekˈ:e maˈvea mbaˈrado no ˈsak:o de ˈkɔse no ˈndzolo kreʃ:eˈamo ʎo ˈpworko e non tʃe ʎo peteˈamo pranˈdza pekˈ:e saˈvea ˈven:e pe tʃak:atˈ:a la ˈpasta kreʃ:eˈamo ʎo polˈ:wasto tʃi mand:ʒeˈamo la ˈkɔtʃ:a le ˈʃ:el:e e ʎi ˈpjeri e ʎo ˈrjesto ʎaˈvea da a kak:eˈruno ke ʎi faˈʃea ka pjaˈʃere pekˈ:e ˈkesto ɛ ˈv:ɛro no ˈstoŋgo a ˈdiʃi la ˈbuʃja aj penˈdza ke n:a ˈɔte ˈmad:ʒo mandˈ:ʒato no ˈpɛre ad:ʒitˈ:ato ˈʎwos:o ˈaʎ:o ˈkano e ʎo ˈkano ɲ:a voˈluto pekˈ:e ndˈ:ʒɛra riˈmasto ˈkju ˈɲende pɔ teneˈamo le ˈpjande davˈ:rive ke se vaŋˈgavano ko la ˈvaŋga se metˈ:eno le favaˈrɛl:e pe la kunˈdʒima la kunˈdʒima do ʃi ˈstea ˈprima ɲiʃiˈstea ˈɲende e kwanˈ:ɛra la ˈfine ˈivi a ˈkɔʎ:i porˈtavi ˈaʎ:o monˈdano ˈkju ˈkel:o ke se fotˈ:ea ʎo monˈdano ke ˈkel:o ke ʃi ˈdea a ˈn:oa ˈn:oa ʃparaɲ:eˈamo a n:a ˈvia e ˈkiʎ:i se fotˈ:eno a ˈn:ata ˈvia ˈviti komˈ:ɛ komˈbusto ʎo ˈtjembo de na ˈɔte ʃi ˈstea na boˈnaɲima de la ˈtsia de la ˈmia piˈstava ˈprimo ko ʎi ˈpjeri pekˈ:e ˈdiʃi ak:osˈ:ine ʃi ˈfrega ʎo mondaˈnaro ˈɱviʃi ˈkiʎ:o freˈgava a ˈes:a ʎi ˈdiʃea kɛˈreno ˈkju ˈs:aj ˈɱveʃi ˈkiʎ:o ʃi ˈdea aŋˈgora ˈkju ˈp:ɔke e n:aˈvea riˈsɔlto ˈɲende p:ɔ ke ˈaoto te ˈpɔt:so ˈdiʃi …
D: QUANTI ERAVATE IN FAMIGLIA?
R: ˈdendo la faˈmiʎ:a ɛreˈamo ˈkwatto perˈtsuɲi di ˈmaʃkuri e di ˈfem:ene n:a ˈsɔre ˈɛra la ˈkju ˈr:ɔs:a m:o ˈpaʃi alˈ:aɲima soa ɛ ˈm:ɔrta ˈlan:o ˈʃkortso a ˈpaʃkwa p:ɔ ˈtɛŋgo ˈnata ˈsɔre sta in aˈmɛrika ˈnata ˈkapo ˈpɛd:ʒo de la ˈmia ˈlas:a ˈpɛrde ej penˈdzane ke ˈd:ɔpo vindˈaɲ:i ma ˈfat:o na telefoˈnata tʃi ɔno koˈrad:ʒo p:ɔ ˈtɛŋgo ˈnato ˈfrate ke sta a sanˈkɔsemo fa ʎo saluˈmjere e p:ɔ ʃi ˈstoŋgo i la ˈkapo mia n:ɛ ˈstata ˈmaj ˈb:ɔna i ˈkwan:o teˈnea diʃɔtˈ:aɲ:i me nadˈ:ʒuto i al:ɛˈstero e m:e ne so ˈito al:a d:ʒerˈmaɲja e k:osˈ:i alˈ:a me so salˈvato so ˈstato untiʃˈaɲ:i alˈ:a faˈʃeo ʎo ˈkapo ˈturno ˈdendo na fabˈ:rika de lambaˈdari pekˈ:es:o so ˈstato ˈsɛmbe ˈfurbo mɛ p:jaˈʃuto ˈsɛmbe de sta ˈaʎ:o ˈʃendro del:at:enˈdzjone so ˈstato ˈsɛmbe ˈuno ˈfurbo kwanˈ:ɛro ˈpik:olo ˈio a fatiˈka akˈ:ete koseˈmino orˈlandi a kastelˈfɔrte ma tʃi ˈdea ʃiŋguˈʃjendo ˈlire ˈaʎ:o ˈworro la set:iˈmana e ke tʃi ɔˈlij fa ˈkwan:o me ne so ˈjuto ˈkad:ʒo piʎˈ:ato i ˈprimo ˈsɔrdi ˈad:ʒo ˈvisto ˈtut:i ˈkiʎ:i ˈsɔrdi ˈʎad:ʒo ˈʃpasi ˈŋgɔp:a ʎo ˈʎet:o ˈad:ʒt:o ˈmama ˈmia ˈkwandi ˈsɔrdi e da ˈtan:o me so talˈmɛnde ak:aˈɲito ko ʎi ˈsɔrdi ke i fatiˈkava ˈsulo pe ʎi ˈsɔrdi ˈɱfat:i ˈkwan:o me ne so ˈjuto la promˈ:es:a ˈkad:ʒo ˈfat:o adˈ:ʒit:o i me ne ˈvajo ˈkwan:o ˈmad:ʒo ˈfat:o na ˈkasa ke ndʒi ˈkjɔve ˈdendo me ne ˈvɛŋgo ka e ˈstoŋgo ˈngrad:ʒje de ˈdio
D: RACCONTA QUALCOSA DELLA TUA VITA, UN RICORDO, UN ANEDDOTO.
R: me ˈvɛn:o a ˈm:ɛnde ˈʃɛrte ˈkɔse ke te poˈtes:e stamˈbane no d:ʒorˈnale ˈlwoŋgo da k:a al:aˈmeriga i me riˈkɔrdo ˈmil:e e ˈuna ˈnɔt:e … mo ʃi ˈstan:o ʎi ʃ:i i o ˈsaj ke faˈʃea ˈnuj steˈamo ab:iˈta a treˈʃjendo ˈmɛtri da la ˈstrada a na mas:aˈria mo ˈɔd:ʒi ˈmaŋgo le sokˈ:ole ʃi ˈstan:o ˈdendo ma ˈprima ˈnuj ʃi ab:itaˈamo la ˈdendo e teneˈamo na ˈpala m:eriˈkana i mas:etˈ:aa ˈŋgɔp:a ˈkel:a ˈpala m:eriˈkana e faˈʃea ʎo ʃiaˈtore ʎo ˈbɛʎ:o ka ˈpɔne ˈkiʎ:i ˈtʃjendo ˈmɛtri ʎi faˈʃea ˈŋgɔp:a la ˈpala ma a ˈsaʎ:i ˈŋgɔp:a aˈea ˈsaʎ:i a ˈp:ɛre pekˈ:ene la ˈpala pe la saˈʎita no ɱfondzjoˈnava ˈlad:ʒo kondzuˈmata ˈkel:a ˈpala ˈsulo pe patˈ:sja koˈ kel:o la la b:oˈnaɲima de ˈpatimo ˈia troˈvɛn:o la ˈpala lˈad:ʒo ˈstrut:a ˈsulo pe fa kelˈ:arte ma tu te ˈrjendi ˈkondo e ˈn:ata ˈɔte ˈsaj ˈkad:ʒo ˈfat:o ˈsteo i e no comˈbaɲ:o de ʎo ˈmio aˈvea ˈfat:a ˈnak:wa ˈfɔrte ke ʎo ˈrio sɛ ˈmis:o a ˈkor:e ˈkwan:o ˈkor:e ʎo ˈrio la rɔb:a peˈsande la ˈkat:ʃa ˈfɔre e ke tʃɛ ˈʃuto da ˈdendo ˈkiʎ:o ˈrio tʃɛ ˈʃuta na ˈbom:a de no proˈjet:ele daˈɛreo ma ˈɛra sikuraˈmɛnde na ses:anˈdina de ʃendiˈmetri ˈrwos:o tʃi ˈstea na ˈsia de la ˈmia teˈnea na ˈsartʃina de ˈlena poˈsate ke tʃaˈvia fa ʎu ˈfurno ˈkwan:o faˈʃea lo pa ˈkwan:o pitˈ:ʃaa ʎo ˈfwoko ˈnoa ˈkamo ˈfat:o ˈamo piʎˈ:ato ˈsɛj ˈsɛt:e ˈsartʃine de ˈkel:e ˈamo ˈfat:o ˈuno menˈdone tʃa ˈmis:o ˈkiʎ:o proˈjetile ŋgɔp:a e ˈʎamo ap:itˈ:ʃato a ˈfat:o na ˈb:ɔt:a ˈkel:o oj ɲi ke tu ˈmaŋgo te lo ˈpwo m:ag:ʒiˈna ˈkwan:o pɔ la b:oˈnaɲima de ˈmama ɛ meˈnuta a saˈpene ˈkɛro ˈstato i mat:akˈ:ato viˈʃino na ˈpjanda daˈvrive ˈtɛŋgo le ʃikaˈtriʃi aŋˈgora a ka … tre ˈwor:i e tre ˈnɔt:i ˈsɛndza maɲɛˈ:a e ˈsɛndza ˈb:eve ˈvidi no ˈpɔko ke kaˈino ke ˈɛra i kwan:ˈɛra ˈpik:olo petˈ:ʃɔ ˈtut:o ˈkel:o ˈkad:ʒo fat:o ke ˈfat:ʃo e ˈkel:o ke ˈfat:ʃo aŋˈgora lo faˈʃes:e ˈnata ˈɔta da ˈkapo pekˈ:e so konˈdjendo de ˈkel:o ˈkad:ʒo ˈfat:o i ˈpɛndzo ke ɔɲˈ:uno de ˈnoa ɛ konˈdjendo de ˈkel:o ke fa i do ˈiva ˈiva ˈad:ʒo combiˈnato ˈsɛmbe kaˈsini e tutˈ:tora no m:e ˈferma ɲiʃˈ:uno mo tʃɛ kjapˈ:ata sta ˈpɔra ˈkrista ˈkesta ka ˈstea tando bɛl:a ˈŋgradzje de ˈdio a ˈit:o ˈfiʎ:emo si pasˈ:sta ˈdal:a paˈtɛ:a ˈal:a ˈbraʃi …
D: MI RACCONTI DI QUANDO LAVORAVI DI NOTTE?
R: ˈkwan:o teˈnea aŋˈgora ˈand:ʒelo ko mariaˈgrad:zja ke ˈɛreno ˈpik:oli i ˈtɛŋgo la lamˈbrɛt:a aŋˈgora la ˈtɛŋgo mo ˈmika ˈlad:ʒo leˈvata pekˈ:e ˈand:ʒelo a piʎˈ:ato la faˈtika ke faˈʃea i mo la tɛ ˈmika ˈpɔt:so di me la ˈven:o pekˈke ˈpura m:e me ˈpjaʃi porˈtarla ˈɔɲ:i ˈtandoˈ puro porˈtarla … i la maˈtina ˈluna ˈluna e ˈmɛse me auˈsavo da ka e ˈio a porˈta le aˈvrive aʎ:o monˈdano a ˈsɛs:a ˈaʎ:o ˈlauro e na ˈnɔt:e ˈman:o ferˈmato pe la ˈvia ko la lamˈbrɛt:a e dʒa aˈveno itˈ:ato ˈdue ˈtre ˈkas:i daˈvrive ˈndɛr:a ke saˈveno purˈta la lamˈbrɛt:a adˈ:ʒit:o a ˈuno de ˈkis:o oj vaʎˈ:u lasˈ:ate sta ʎo ˈmuɲ:o ˈkom:e se ˈtrɔva pekˈ:e ˈuj ˈsite diʎiŋˈgwɛnde ma diliŋˈgwɛnde se ˈvuj me riduˈʃete ˈsɛndza la lamˈbrɛt:a ˈtʃɛd:ʒa divenˈta puˈri pekˈ:e ko ˈkesta ka ʃi ˈdoŋgo a mantˈ:ʃa la faˈmiʎ:a e tʃi ˈkambo ndʒi ˈfat:ʃo ˈɲende de ˈkju de ˈkes:o e kosˈ:i ˈkan:o ˈfat:o ˈuno de ˈkis:i a piʎˈ:ato a rjemˈbito ˈnata ˈɔte le kasˈ:et:e a ˈit:o vatˈ:en:e va ˈkis:i so sakriˈfiʃi no ve ʃkorˈdate ˈmaj … i ˈsɔrdi ˈfaʃili ʎi ˈfan:o ˈsulo ki va a r:obˈ:a ma ar:obˈ:a nɛ n:a ˈkɔsa ˈb:ona pekˈ:e ˈvoj ˈɛda kam:iˈna ˈsɛmbe ko la ˈkapo ar:itˈ:sata ˈwan:o kam:iˈnate ko la ˈkapo jauˈsata n:aˈvete paˈura de ˈɲende e ˈmaŋgo de ɲiʃˈ:uno …
D: I TUOI GENITORI AVEVANO GLI ANIMALI?
R: ʎo polˈ:asto ˈsaj ˈkome se manˈtʃava se manˈtʃava ˈsulo se te teˈeno ˈlɔve pe le fa ˈʃkjute sandʒukˈ:ava la jaʎˈ:ina ˈkwan:o ˈsɛra ndʒukˈ:ata la miˈtii a ˈʃkjude mo si ˈl:ɔve ˈɛreno ˈb:one ʃkjuˈdeno te manˈtʃavi kakˈ:e ˈp:ɛre ˈkak:e ˈʃel:a kakˈ:e ˈkapo kakˈ:e ˈpjet:so de ˈkwoʎ:o ma si n:o ˈʃkjudeno ˈmaŋgo ˈkel:o ak:japˈ:avi lo ˈmɛʎ:o la b:oˈnaɲima de ˈmama lo rekaˈlava a ki ˈfaʃea no pjaˈʃere ɔ ˈaʎ:o totˈ:ore ɔ a ˈnauto primo ak:osˈ:i ˈɛra ˈmika ˈɛra ˈkom:a ˈɔd:ʒi ke se va ˈtaʎ:o totˈ:ore e ʎo totˈ:ore riŋˈgradʒja a te ma ˈɔd:ʒi ɛ devenˈtato ˈpɛd:ʒo de ˈjeri se ˈvwo i a fatiˈka a n:a ˈvia e nde ˈtan:o no ˈkauʃi ˈŋguro ˈkem:e si ˈdeve a faˈtika ndze ˈtrɔva … i te ˈpɔt:so ˈɛs:e ˈpatre ˈsɛndza pekˈ:ato ˈad:ʒo ˈtato ˈsɛmbe konˈziʎ:i i ʎi konˈsiʎ:i ˈɲjad:ʒo ˈmaj at:ʃetˈ:ati da ɲiʃˈ:uno n:e d:a ˈpatimo ne d:a ˈmama ˈad:ʒo ˈfat:o ˈsɛmbe te ˈkɔt:ʃa ˈmia ˈɛd:ʒa reŋgradˈ:zja ʎo pateˈtɛrno so troˈvato ˈsɛmbe ˈbwono mɛ ˈjuta ˈsɛmbe ˈb:ɔna ˈkel:o ˈkad:ʒo ˈfat:o ˈfat:o … a m:e ˈman:o tifiˈɲito kontaˈtino si ma ko la ˈkapo pekˈ:i ˈad:ʒo ˈfat:o di ˈtut:i ʎi miˈstjeri e ˈkwan:o iva a fatiˈka a kasteriˈfɔrte pekˈ:e ˈnad:ʒo poˈtuto ˈvede no ˈparo de kastiriforˈtisi ˈkwan:o me piʎˈ:avo ˈʃiŋgo lire a kasteriˈfɔrte me piʎˈ:ava ˈsɛt:e ka pɔ n:o m:e kjaˈmaveno e ke me ne ˈfot:e a m:e i ko la faˈtika ˈmia no ˈwor:o ka no ˈwor:o la ˈad:ʒo kamˈbato na faˈmiʎ:a ˈsana ˈad:ʒ ak:atˈ:ata la ˈmakina a ˈandʒelo la ˈmakina a marjaˈgradzja di lamˈbrɛt:e na ˈmak:ina ˈnɔva pe moʎˈ:ɛrema ˈsɛt:e mototˈ:sap:i diʃispuʎ:aˈtoj a n:o ɱfiˈni …
(00:00)
D: COME TI CHIAMI?
R: Per iniziare, oggi ho incontrato questa ragazza che ha bisogno di qualcuno che conosca il dialetto di Santi Cosma e Damiano. Mi chiamo Filippo e ho sessantatré anni portati discretamente, ma cerchiamo di mantenerci bene. Comunque inizio a raccontarti di quando ero piccolo. Spesso andavo a rubare gli uccellini per cucinarli con il sugo, c’era un mio amico che cacciava gli uccelli, appena li sparava, cadevano ed io saltavo velocemente il muro di pietre per rubarli. Questo poverino si arrabbiava e iniziava a sparare con il fucile ma io ero talmente veloce che non mi riusciva a prendere, e tuttora sono svelto. Devi sapere che nella mia vita ho imparato a fare qualunque cosa, ho imparato a fare il pane, ho imparato a rubare, ho imparato a zappare, ho imparato a fuggire, insomma ho imparato ogni genere di cosa, l’unica cosa che devo ancora imparare è come poter produrre soldi, se imparo questo, migliorerò il mio tenore di vita. Quando ero piccolo mia madre mi faceva fare il pane perché lei, poverina, doveva accudire mio padre che era caduto da una quercia rompendosi una gamba e qualche costola, quindi era ingessato e non poteva muoversi
(02:00)
. Mia madre doveva fare la “ettola” (striscia di erba spartana intrecciata a sette fili) ed io dovevo fare il pane, ma alcune volte mi stancavo e le dicevo :<(04:00)
D: QUANTI ERAVATE IN FAMIGLIA?
R: In famiglia eravamo quattro figli, due femmine e due maschi. La primogenita è morta l’anno scorso a Pasqua, invece l’altra sorella è in America, una testa vuota come me, pensa che ho ricevuto una sua telefonata dopo venti anni. Mio fratello abita a Santi Cosma e Damiano e fa il salumiere e infine ci sono io, non ho mai avuto la testa buona. A diciotto anni sono andato via, sono andato in Germania e sono rimasto lì undici anni, ho lavorato come capo turno in una fabbrica di lampadari. Sono stato sempre molto furbo, mi è sempre piaciuto stare al centro dell’attenzione. Da giovane andavo a lavorare da C. a Castelforte, mi pagava cinquecento lire la settimana, ma cosa potevi farci? Così quando ho percepito il primo stipendio in Germania e ho visto tutti quei soldi, li ho messi sul letto perché non mi sembrava vero e da all’ora ho lavorato solo per guadagnare soldi. Quando partii per la Germania, feci una promessa, di ritornare solo quando avrei potuto permettermi una casa dove non ci piovesse dentro e dove poter vivere bene
(06:00)
. Quando venivo in ferie e incontravo i miei amici, che abitavano qui, mi rendevo conto che questi stavano meglio di me. “ Com’è possibile, io mi alzo la mattina alle cinque per andare a lavorare e guadagnare soldi e loro stanno meglio di me?”. Possedevano auto, motociclette, la mattina potevano permettersi la colazione al bar, io non ci sono mai andato al bar per fare colazione. Così ho capito che non valeva la pena e a ventinove anni sono tornato a casa. Dai diciotto e i ventinove anni ho fatto molte cose, mi sono sposato, ho comprato due macchine e sono riuscito a costruire questa casa. Quando siamo arrivati qui c’erano solo due stanze, mi ha aiutato solo mia moglie, io ho contato sempre su me stesso perché so fare molte cose, non ho fatto solo il contadino nella mia vita, ho fatto ogni genere di mestiere e non ho mai avuto alcun problema. Ho sempre lavorato per andare avanti, pensando sempre al domani, e non contavo sull’aiuto di nessuno, solo su me stesso (08:00)
. Oggi faccio qualcosa per impegnare il tempo, a volte per divertirmi aiuto qualcuno a potare le piante d’ulivo, qualche pianta di fico, ma non è più un lavoro ma un divertimento. Oggi se fa caldo mi riparo all’ombra e se fa freddo cerco il sole, non ho problemi, sono pensionato e la mia umile pensione basta e avanza. Ora cosa devo farci con i soldi? Avrei dovuto averli da bambino quando sapevo come usarli, ora non posso comprare nulla perché non posso mangiare molte cose, non posso bere, non posso fare nulla, quindi pensateci da giovani perché quando sarete anziani non potrete, sarà troppo tardi. Un’anziana donna un giorno mi disse :<(10:00)
D: RACCONTA QUALCOSA DELLA TUA VITA, UN RICORDO, UN ANEDDOTO.
R: Ricordo talmente tante cose da poter scrivere un libro lunghissimo … Oggi esistono gli sci. Io e la mia famiglia abitavamo a trecento metri dalla strada in una masseria dove oggi non ci abitano nemmeno più i topi. Avevamo un “pala americana”, io ci salivo sopra e facevo lo sciatore, scendendo giù per la strada. La cosa bella è che scendevo nella “pala” ma poi dovevo risalire a piedi perché la “pala” non funzionava in salita. L’ho usata solo per giocare, mio padre la cercava ma ormai non era più utilizzabile, ti rendi conto? … Un giorno stavo in compagnia di un mio amico, aveva piovuto molto e il rivo era pieno d’acqua. Di solito la corrente portava alla riva degli oggetti grandi, infatti quella volta noi trovammo il resto di un proiettile di guerra lungo circa sessanta centimetri
(12:00)
. Mia zia conservava dei fasci di legna da utilizzare quando doveva fare il pane, io e il mio amico ne abbiamo rubati sei o sette, ci abbiamo posto il proiettile sopra e le abbiamo accese. C’è stato un tonfo grandissimo da non poter immaginare. Quando mia madre venne a sapere che la colpa era mia mi legò per tre giorni e tre notti a una pianta di olive, senza mangiare e bere, ancora ho i segni. Ero terribile da bambino. Tutto quello che ho fatto, che faccio e che farò lo rifarei altre mille volte, perché sono contento di quello che ho, credo che tutti siano contenti di quello che hanno. In ogni luogo dove andavo facevo dei dispetti, nessuno riusciva a fermarmi, come ora del resto. Oggi deve subire le mie marachelle, la mia nuova compagna, era in pace prima di conoscermi, infatti, mio figlio le ha detto :<(14:00)
D: MI RACCONTI DI QUANDO LAVORAVI DI NOTTE?
R: Quando i miei figli erano ancora piccoli avevo una tre ruote, ancora oggi ce l’ho perché mio figlio fa il mio stesso lavoro, quindi non l’ho venduta e ogni tanto mi diletto anche io ad usarla
(16:00)
. Di solito partivo da casa verso l’una di notte e portavo le olive al frantoio a Sessa o a Lauro. Una notte mi hanno fermato alcuni uomini per la strada, cominciarono a scaricare le casse di olive perché avevano intenzione di portare via la tre ruote, allora io dissi :<< Ragazzi vi consiglio di non fare nulla perché è vero che voi siete delinquenti ma se vi porterete la mia tre ruote dovrò diventare come voi perché io lavoro con questo, porto avanti una famiglia solo con questo>>, così uno di loro ha rimesso tutte le casse di olive sulla tre ruote e mi ha lasciato libero di andare. Questi sono i sacrifici della vita, non lo dimenticate mai. Solo chi ruba guadagna soldi facilmente, ma rubare non è una cosa dignitosa, dovete essere sempre fieri di quello che fate e non dovete aver paura di nulla e di nessuno.
D: I TUOI GENITORI AVEVANO GLI ANIMALI?
R: Sai come mangiavamo il pollo? Potevamo mangiarlo solo se ci regalavano le uova da pulcino, si fecondava la gallina e poi le si facevano covare le uova, se le uova erano da pulcino schiudevano e potevamo crescere i polli. Noi però mangiavamo le zampe, il collo, le ali e la testa perché le parti migliori si regalavano a chi ci faceva qualche favore, al medico
(18:00)
… Prima era così, non era come oggi che se vai dal medico è lui che ringrazia te. Ma oggi purtroppo è diventato peggio di ieri, se cerchi lavoro e non conosci nessuno che ti possa raccomandare non troverai mai lavoro. Io posso essere tuo padre, ho sempre dato buoni consigli ma non li ho mai accettati da nessuno, né da mio padre né da mia madre, ho sempre fatto di testa mia e devo ringraziare Gesù Cristo perché mi sono trovato sempre bene e qualsiasi cosa abbia fatto l’ho fatta sempre in maniera discreta (20:00)
. Mi hanno definito “contadino intelligente” perché ho svolto ogni tipo di mestiere. Quando andavo a lavorare a Castelforte chiedevo un salario maggiore rispetto agli altri paesi perché non mi stavano molto simpatici alcuni del posto e se non mi richiamavano a lavorare non mi interessava. Io, con il mio lavoro, ho dato da mangiare alla mia famiglia, ho comprato l’auto a mio figlio, a mia figlia, due tre ruote, un’auto nuova per mia moglie, sette motozappe e molti decespugliatori. (22:00)

