D: COME TI CHIAMI E QUANTI ANNI HAI?
R: koˈstantso mariaˈtʃiuta so ˈna:ta ˈmille n:ɔveˈtʃiento trɛndaˈdue e ˈtɛŋgo ottandaduˈaɲ:i ˈʎad:ʒo fiˈnati ˈaʎ:i ˈd:ue r aˈuscu… e i kwanˈ:ɛra ˈd:ʒone ˈb:el:e ˈmej ˈmaŋgo ʎi kani peˈro ˈɛra konˈtenta ˈkel:o ke ˈfaʃea ˈnuj faticaˈvamo la ˈtɛrra ɛ:ˈvamo unˈ:iʃi perˈtsuni ˈn:ɔve ˈfiʎ:i e d:i d:ʒeniˈturi la maˈtina se sosaˈvamo ˈmama ne faˈʃea fa a k:oladˈ:zjone viˈʃino ˈaʎ:o ˈfoko faˈʃea ʎo poˈlɛnde e maɲ:aˈvamo ˈtuc:i ˈkwanda… ˈpoj ne porˈtava a fatiˈka ˈŋgɔp:a la ˈtɛr:a ˈprima ka ne faˈʃea ˈmet:e a fatiˈka ne faˈʃea fa la ˈkroʃi pɔ riˈʃa:mo la woradˈ:zjone alla maˈrɔn:a e po faticaˈvamo se mettaˈvamo a fatiˈka ˈtuc:u ʎo ˈworno sap:aˈva:mo rak:ontaˈva:mo a po a mesoˈjorno ar:iˈvava ʎo ˈkofono… nɛ no granˈke ne ˈpɔka re fritˈ:ata … re ˈpasta e faˈsuri se met:aˈvamo sotˈ:o lo ˈfriʃko ak:osˈ:i e se lo maɲ:aˈvamo pɔ se met:aˈamo a repoˈsa no ˈpoko ˈsot:o ˈʎarbre ˈno:ra ˈn:ora e ˈm:esa ripiʎ:aˈvamo ˈnata ˈɔta a fatiˈka ɛ pasˈ:ava la seˈrata po se ritiraˈvamo la ˈsera viˈʃino ˈaʎ:o ˈfoko comˈɛ:ra ˈbel:o na ˈsera ˈtata ˈmeo sɛ ˈmis:o a fa le ˈʃkop:ole a ʃpiŋgoˈla lo rauˈriɲ:o ˈdento ʎo ˈkri:pu a ˈic:u vaʎˈ:u m:o cominˈtʃate voj a fa le ˈʃkop:ele la ˈprimo ˈʃkop:ola ka ˈfac:u ˈpin ˈvuj ke ne saˈpete fa ˈrareme stu ˈkri:pu a me sa ˈmis:o a fa ˈkel:e ˈʃkop:ole ˈkel:e ˈʃkop:ole i: ˈkome se fa nɔ ˈkju ˈvuj semˈbrate teˈnete le ˈmani ˈtʃonke e poj ˈdopo ˈkamo ˈfac:u ste ʃkopˈ:ela staˈvamo ˈtuc:i ˈkwanda viˈʃino lo foˈko ɛ meˈnucu no ˈgrande tempoˈrale ma no temˈporale ˈforte ˈforte e ˈbel:a ke tadʒ:a ˈriʃi ˈmama ˈmia teˈnea ʎi fiʎ:i ˈpik:oli e ˈŋgɔp:a lo ˈlec:o tʃe teˈnea no ʃporˈteʎ:o re ˈstram:ma no ˈsatʃ:o ˈfiʎ:e se lo kapiʃˈ:ete e alˈ:ora faˈʃeano le koˈlaɲ:ere s infiˈlaveno pe ʎi kaˈnali e aˈiano ˈŋgapu aʎ:i ˈfiʎ:i ˈmama na kjaˈmacu a ˈtuc:i ˈkwanda pekˈ:e eraˈvamo asˈ:ai fiʎ:i veneteˈven:e tuc:i ŋgɔp:a akˈka ka se sta a fa ˈtrop:o no maleˈteɱpo ˈfɔrte ˈsimo ˈjuti ˈrind adˈ:o ˈstea ˈmama ˈtuc:i ˈkwanda sɛ stuˈtata la kanˈ:ela la kanˈ:ela de peˈtrɔnjo ˈstea ˈsot:o la ʃim:iˈnɛra sɛ ʃkuˈricu na siɲˈ:ora ke meˈnea ˈsɛɱbe a kˈ:asa ˈnɔsta fatikaˈvamo ˈtuc:i ɛŋˈdzɛ:me stea a fiˈla porˈtava la ˈrok:a ɛ fiɲˈ:itu ʎu maleˈtempo ˈgratsje a ˈdio mo ˈjamoʃene ˈaʎ:o ˈfoko k ap:itˈ:ʃamo la kanˈ:ela meˈnɛnto arˈ:ɛto i e ki veˈnea se so ʃkonˈtati kel:aˈla ˈkel:a ˈrok:a la ˈmes:a ˈrindo ˈal:a ˈfrɔsa re ru ˈnasu de nu ˈpɔro ˈkriʃtu a ic:u kiʎ:u ɛ ferˈmateve ka ˈmate atˈ:ʃisu ˈa:mo ap:itˈ:ʃato la kanˈ:ela e ˈsemo ˈmis:i ˈnata ˈvɔta ˈtuc:i a rak:onˈdane ʎi ˈkundi ki riˈʃea na ˈkɔsa ki riˈʃea ˈnaota pɔ ˈnui staˈvamo a partsoˈnale la maˈtina sa ˈfac:u ˈjorno ˈsemo ˈʃuti ˈnata ˈɔta a meˈɲucu ʎo siɲ:ore warˈdjano bonˈdʒorno e siɲ:oˈria bonˈdʒorno ˈmama teˈnea ˈpɔke ˈɔve nɛ ˈkom:e mo pekˈ:e se laˈvamo maɲˈ:a a ˈnui na ʃkanˈtsati ˈriʃi vaʎˈ:u ˈjate ra ˈlɔko ˈŋgɔp:a tromenˈdete ˈaʎ:i ˈportʃi ˈal:e ˈvak:e ke so ˈʃute e ˈes:a faˈʃea maɲˈ:a ʎi warˈdjani ʃi koˈʃea ʎ ˈovo ce ʎo faˈʃea maɲˈ:a alˈ:ora a ˈʃucu fɔre ʎo warˈdjano ak:a teˈnete ˈbɛʎ:i polˈ:asti vi ʎa ˈt:ʃisi se ʎa ˈmis:i ˈal:a ʃakˈ:ɛt:a a kat:ʃaˈtora e se ʎa porˈtati e ˈmama ˈtsit:a ɛ pɔ aˈvamo atˈ:ʃire ʎo ˈporko ˈriʃea ˈmama sto ˈporko ˈsad:a atˈ:ʃire po nɛ ˈbono ˈkjune e ˈam:o me re ˈn:ome re ˈdio na maˈtina at:ʃiˈremo ʎo ˈporko ˈkwan:o ˈʎɛre atˈ:ʃiso sap:enˈ:ea no ˈjorno apˈ:isu ʎo ˈjorno ˈrɔp:o se streɲ:aˈvamo ˈtuc:i ˈkwanda faʃaˈvamo la ʃauˈʃit:ʃa a ˈprima ˈbɔt:a l am:as:aˈvamo ko le ˈmaɲi ˈrindo la maˈtrel:a e pɔ saˈvea fa ko ʎu turˈnic:u a ʃpaɲ:aˈvamo ˈuna metˈ:ea ˈnauta piˈkava e ˈnauta at:akˈ:ava tre ˈuna afˈ:ila alˈ:auta ak:osˈ:i pɔ faʃaˈamo ʎi kapoˈcoʎ:i ʎi met:aˈamo a saˈla po ʎi levaˈvamo taˈta ʎi t:akˈ:ava con na ˈkarta se kjaˈmava karˈtone ˈtan:o no karˈtone ˈfɔrte ˈstriŋcu ʎap:en:aˈvamo e ke te maɲˈ:avi peˈro a ˈnui naʃpetˈ:ava ˈpoko eˈvamo asˈ:ai ˈnui saˈvamo ʃparˈti lo ˈlarɟu lo larɟu ne paˈrea sapuˈricu
D: RACCONTAMI DELLA GUERRA.
R: ˈtʃan:o katˈ:ʃati ˈral:a ˈkasa ˈnɔʃta i teˈteʃki e seˈnemo ˈjuti ˈrindo na monˈtaɲ:a se kjaˈmava piɲˈ:ino staˈvamo ˈtuc:i ˈkwanda ˈrindo na ˈkasa maˈʃɛra kosˈ:i se sʃpartaˈvamo na paˈtana la koʃaˈvamo ˈsot:o la ˈvraja ak:osˈ:ine ˈpɔi ɛ veˈnucu ke se pasˈ:ava non poteˈamo ʃi pekˈ:e ʎi teˈteʃke ne faˈʃeano ˈfɔre ˈpɔi ˈamo kominˈtʃato a ˈdiʃi ˈsai ka ˈstan:o ak:ominˈtʃaa pasˈ:a la ˈlinia ˈriʃe voˈlemo pasˈ:a ˈpuru ˈnuj tʃe ro riˈʃemo se ne ɔn:o pasˈ:a e ˈtata si mo ˈprimo ˈvajo i e po si ˈstoŋgo ˈbono i ˈkiʎ:u ke ne ˈpas:a ne vɛ a piʎˈ:a ˈpuru a ˈbui e kosˈ:i a ˈfac:u ˈsemo ar:iˈvati a la pjaˈnura re kastriˈfɔrte ka e ˈsimo ferˈmati a na ˈkasa se kjaˈmava ˈkarmo ˈrus:o na ˈmis:i le ˈportʃi e ˈnuj ˈmama teˈnea le ˈfave ˈkɔt:e na ʃparˈtute ˈkel:e ˈfa:ve conˈtate se ˈlamo maɲˈ:ate peˈrɔ ˈnamo dɔrˈmicu pekˈ:e aveˈamo paˈura de ˈkel:e ˈportʃi eˈvamo pikˈ:uli i teˈnea ˈsulu undiˈʃaɲ:i ra maˈtina ˈsimo siˈsiti e ˈsimo ab:iˈati a ˈic:u ˈtata mo ˈsaj ke faˈʃemo se ne ˈamo ˈŋgɔp:a rɔk:omoɱˈfina e ˈŋveʃi non ˈnan:o ˈfat:i pasˈ:a e ˈsemo ferˈmati a tʃɛlˈ:ole ˈrind a nu ˈparku staˈvamo ˈcut:i ˈdʒɛnti pɔ ˈsteveno ʎi m:eriˈkani ne ˈtea le kalˈ:et:e ˈkiʎ:u m:eriˈkanu ˈkome ne voˈlea ˈbɛne po na vaʎˈ:ɔna a ˈic:u ma vaf:aɱˈbɛn:e ki u sadˈ:zja ko ste kalˈ:et:e ˈkiʎ:u m:eriˈkanu a ˈic:u a me ma i ˈɛra pikˈ:ola i no ˈsat:ʃo … non tʃa ˈrate ˈpju le kalˈ:et:e ne faˈʃea kwarˈda tu riˈʃea a me ˈtsɔf:ri pe ˈkwel:a li e ˈpɔi na ˈnɔt:e staˈvamo ˈtuc:i koˈsi ˈtut:o no ˈkorpo ˈsono ʃpoˈkati ʎi am:eriˈkani a ˈsɛs:a auˈluŋka e ˈtan:o ʃpaˈrato adˈ:o ste la veˈdet:a sopra le monˈtaɲ:e de ˈkoreno piʎˈ:avi ˈlagu ˈndɛr:a ma le ˈbɔt:e la mo ˈtʃan:o ˈfat:o ˈpuro ʎo monoˈmɛndo le ˈbɔt:e ˈkan:o ʃpaˈrate maˈrɔn:a ˈsanda ˈnui non sapaˈvamo ˈad:o saˈvamo ak:utˈ:ʃa ma da ˈnuj non tʃi meˈɲieno le ˈbɔt:e pekˈ:e tiˈraveno ˈtut:i la e sɛ ferˈmata laremeˈstitsja ˈsjamo ˈstati ˈnacu ˈpoko la pekˈ:e tʃaveˈamo sem:eˈnato no ˈpoko re ˈranu ˈriʃi ˈkwan:o se ne ˈamo lo meˈtemo e se lo porˈtamo se faˈʃemo ʎo poˈlɛnde ˈkwan:o ar:iˈvamo
D: COME AVETE CAPITO CHE STAVA PER INIZIARE LA GUERRA?
R: itˈ:aveno ʎi ˈrad:zi a gaˈjeta e ˈmama na kan:oˈnata ʎ:ɛ riˈvata ˈprɔpjo viˈʃino ˈŋgrad:zja a ˈdjo ka na piʎˈ:ata mo ke sta a sotˈ:ʃɛre e pɔ ˈsamo ˈfac:u no riˈkɔvero ˈindo na kariˈkara ʃperˈduta peˈrɔ non ˈndzemo ˈstati ˈbwoɲi ˈkju la… ɛ ˈstata ˈbrut:a brutˈ:is:ima no ˈmbɔt:sa ˈmeɲi ˈkju ke ˈpɔi ˈnui ˈŋgrad:zje a ˈdjo ka seˈnemo troˈvati pasˈ:ati ma ka ʎi mar:okˈ:iɲi ˈan:o ˈfac:u ˈstrat:si ˈkwan:e ˈmam:e e faˈmiʎ:a ˈsono ˈmɔrte ˈpɔi ˈkwan:o steˈvamo la ke ˈdiʃe a koˈreno so ar:iˈvati i mar:okˈ:iɲi ʃe ˈstava no siɲˈ:ore no ˈsat:ʃu se ru kuˈnuʃ:i ʎu ˈnɔ:no r alesˈ:antro sonaˈtore alˈ:ora ˈkwanto so ar:iˈvati la ˈʎauci e ˈdan:o ˈric:u a koˈreno tʃe ˈstan:o ʎi mar:ukˈ:iɲi e ˈstan:ə a fa ˈstrat:si ˈkiʎo a ˈric:u sta paˈrɔla poveˈreʎ:o teˈnea tre ˈfiʎ:i dʒoˈeɲi ˈwɔʎ:o la noˈtitsja … ˈɔʎ:o ˈuna ˈnɔva ke le ˈfiʎ:e ˈmɛi so ˈmɔrte ko na kan:oˈnata no ke ˈlan:o ak:japˈ:ate ʎi mar:ukˈ:iɲi ˈkome kjaɲˈ:ea e pɔ ɛ fiˈnata la ˈgwer:a e tʃe maŋˈgava no ˈfrate a ˈn:oi riʃaˈvamo e ˈpetrə ki lo sa staˈvamo a lu ˈfriʃku ˈsot:o la barˈ:ak:a ˈfat:a ko le ˈfraʃke re la ˈʃɛrkwa una ˈbɔt:a senˈdemo ˈpetrə ma ˈporteme no kapˈ:ɔt:a ˈnuto ˈpek:e ɛ meˈnuto da ˈroma a ˈpɛre i ˈpaɲ:i ɲi teˈnea ʎi so stratˈ:sati ˈpuro le ˈkarɲi a ˈic:u ˈmama ma i ˈsɛndo ra ˈvoʃe re ˈpedre oj ma ˈsoŋgoˈ ˈɲ:uru a piʎˈ:atə no lenˈdzole ʎi ˈɛʃ:e ˈnandzi e se ʎakˈ:utʃ:a ˈmio fraˈtɛl:o teˈnea ˈsulu vendiduˈaɲ:i ˈnui teneˈamo tre fraˈtɛʎ:i in ˈgwɛr:a a po ˈdue so ritiˈrati e ˈuno no pɔ sɛ fereˈmata laremeˈstitsja e ˈkiʃ:u ɛ ʃkapˈ:ato edˈ:ɛ veˈnuto a ˈpɛre da ˈroma ˈtuc:u ˈnudo pekˈ:e se stroˈea d:o ʎi piʎˈ:ava ʎi ˈpaɲ:i pe se ʎi ˈmet:e ˈkɔk:o ˈmeo no ˈmbɔt:se ˈmeɲi ˈkju la ˈgwɛr:a ka mɔ tʃe ˈstamo ˈtuc:i ʎi ˈorɲi iŋˈgwɛr:a e ke ˈbɛl:a ˈmia ˈstoŋgo a fa ˈbono
D: QUANTI ERAVATE IN FAMIGLIA?
R: ɛˈvamo ˈnɔvi ˈfiʎ:i ɛˈvamo ˈkwat:o ˈfem:ene e ˈtʃiŋgu ˈmaʃkuri pɔ tenaˈvamo no vek:jaˈreʎ:o nu ˈnon:o ku ˈnui ɛˈvamo ˈdudiʃi la ˈsera ˈkwan:o se met:aˈvamo ki maɲˈ:ava ˈŋgɔp:a ʎo ˈtrepete ˈbas:a ˈsolo ke maɲ:aˈvamo la ˈprima ˈsera ke ˈmama a ˈfac:u lo ˈpa re ˈranu teˈnea le ndzalaˈtine anˈdike ˈkelle ˈɛreno ˈbɛl:e ˈrɔs:e a piʎˈ:acu ru piɲˈ:acu viˈʃinu aʎ:o ˈfoko a minutˈ:sato lo pa ˈrindo akˈ:el:a ndzalaˈtera ˈvaʎ:u staˈsera se faˈʃemo na maɲˈ:ata ˈjam:o ke ˈstoŋgo a ʃkoʃiˈna ro piɲˈ:acu e ˈnui staˈvamo pe ˈfɔre ˈsemo ar:itiˈrati ˈtuc:i ˈkwanda ˈmɛndre ke ˈmama ɛ ˈdjuta a ˈmet:e ˈnacu ˈpoko ˈroʎ:o pe lo ˈmet:e ˈkɔp:a ˈkɔp:a ʎi faˈsuri ˈriʃi ˈtʃɔʎ:o ˈmet:e ˈnacu ˈpoko ˈroʎ:o ˈmama a ˈʃ:uta e da truˈvacu ˈsuru ʎu ˈpjac:u e ˈɲ:ente ˈtuc:u fiˈnacu e ˈsai ˈkome a ˈric:u ˈmama ? a ˈric:u ˈfiʎ:i so sadˈ:zjata raˈmore abˈ:asta ka ˈsjete sadˈ:zjati ˈvui ˈɛra la ˈprimo ˈvɔta kaveˈamo ˈfac:u lo pa re ˈranu faʃaˈamo lo pa rauˈriɲ:o lo peˈlɛnde ˈndzom:a non tʃi ˈstea ˈtut:a ˈsta ˈkɔsa kosˈ:i peˈrɔ staˈvamo ˈkiɲi raˈmore rak:ondaˈvamo ˈtʃɛrti ˈkunci ndoenaˈreʎ:i ˈtata teˈnea norgeˈneʎ:o ˈbeʎ:o puˈlicu ˈvaʎ:u ˈjateme a piʎˈ:a kiʎ:orgeˈneʎo eˈamu ˈrindu se metˈ:ea a fa ra bal:aˈrɛl:a e bal:aˈvamo ˈtuc:i ˈn:ɔve ˈtuc:i kwanda ˈndzɛma ˈkel:o ke sapeˈamo fa ˈpɔi ʃparˈtiva le karaˈmɛl:e le noˈʃel:e faʃaˈamo le noˈʃel:e konˈva e po se met:eˈvamo a fa a ˈkuk:a urˈdzel:a ˈtata vatˈ:ea ˈŋgɔp:a ak:osˈ:i d:ujˈnava ˈkwanda tʃe steˈveno ne le freˈkava ˈtut:e ˈkwanda ma ˈpoi ne le riˈtava ˈnata ˈɔte e po faʃeˈamo a rindzu rindzu karikarindzu pɔ faʃaˈamo ˈal:a ˈfune ˈtuc:i ˈkwanda ta ki è ʎo foˈnaro ʎo foˈnaro so ˈsɛmbe i na ˈfuɲi di ˈfuɲi tre ˈfuɲi ˈkwat:o ˈfuɲi … ki ʃbaʎˈ:ava avˈea ˈdane nu ˈvasu a ˈtajna ˈtinta ki ˈriʃea mbruˈʎatu ˈal:ora aˈvea fa ʎo ˈpeɲ:o e daˈvea baˈʃa ˈɱfatʃi ˈkel:a sarˈtajna ˈdento e ˈnuj ˈtuc:i a ˈride
D: COSA COLTIVAVATE IN CAMPAGNA?
R: faʃaˈamo loˈlive faʃaˈamo ˈloʎ:o le ˈʎ:aɲ:e ˈsaj ˈalla monˈdaɲ:a d:o staˈvamo a partsoˈnale ˈkwande ˈʎ:aɲ:e doeˈamo nduˈna ˈtʃɛnto ˈrom:ole re ˈʎ:aɲ:e e raˈvamo da ˈtut:e a ˈdɔn:a ˈd:ʒuʎa ˈkwanto aˈramo ˈdate ˈʃɛnto tomˈ:ola ˈaʎ:o paˈtrone laˈote se le piʎ:aˈvamo ˈnoj avaˈamo a ʃpeˈkja ˈkel:e ke andonaˈvamo ˈɛvamo ˈal:a poˈtea se faʃaˈamo ʎu mak:aˈcuru ʎu sut:aˈɲinu ʎu mandaˈsinu se faʃaˈamo ˈtut:e ste ˈbɛl:e ˈkɔse pe ˈnoj ˈkwan:o se met:aˈvamo ˈkiʎ:u sot:aˈɲinu noj jaˈvamo a koˈreɲu ˈtut:e ˈbɛl:e sad:ikriaˈvamo ka saveˈamo ˈfac:u ʎo sot:aˈɲinu ˈnovo ʎo mak:aˈcuru ˈnovo … tʃe ˈstea laˈmore litikaˈamo ˈpuru ra ˈsɔre re ˈpintsi cu cu ˈtaj ˈfac:u ˈkes:o … cu ˈtaj ˈfac:u ri ˈkju … ko la ˈvaŋga teˈsɔro ˈmeo faʃaˈvamo a ˈβiʃe ko ˈlata ˈdʒɛnte no ˈjorno iaˈvamo ko ˈruno e no ˈjorno iaˈvamo ko ˈnaucu ˈpɔj la vaŋgaˈvamo ˈpɔj ar:iˈvava ka saˈvea poˈta ˈtata la poˈtava ˈpoi ar:iˈvava ke saˈvea staˈɲ:a ˈtata la staɲˈ:ava e i la pomˈpava ko la ˈpompa ˈŋgoʎ:o pɔ se macuˈrava ˈstuva la rak:oʎ:aˈvamo la portaˈvamo al:a kanˈcina la met:aˈvamo ˈŋgɔp:a le ˈraci no ˈpoko ˈʃpasa ʎo ˈorno non tʃe ˈstea ˈtempo la ˈsera ˈriʃe vaʎˈ:ɔ staˈsera ˈsad:a ˈpisa ˈlua ˈkis:i s:i vaʎˈ:uɲi se ne ˈvan:o ɛ ta ma ˈmama ˈmia a piˈsa ˈstuva staˈsera ne faˈʃea ˈbɛʎ:o af:uʃˈ:i ne faˈʃea ˈmet:e ri ˈperi ˈrindo no riʃiˈpjɛnte ˈlakwa koˈʃɛnde ma ˈstakwa kɔʃe lavaˈteve ˈbɔne ˈkata piˈsa ˈlua mo ˈvɔto la ˈmat:sa ne faˈʃea laˈva ˈbɛʎ:o ˈbɔne ˈbɔne aˈvamo ˈal:a kanˈtina ki itˈ:ava ki piˈsava e ki itˈ:ava ˈrindo la ˈot:e ɛ faʃaˈvamo ˈstua a ˈp:ɔne seˈkonto ˈkome ˈɛra la faʃaˈamo sta ˈɔt:o ˈorɲi a ˈuʎ:i po la kat:ʃaˈvamo la met:aˈamo ˈrindo le ram:iˈʃane lo ˈvino ˈbono e ˈal:a ˈvot:e tʃi met:aˈamo ra ˈpɔka ˈrakwa pekˈ:e faʃaˈvamo ʎaˈkwata ˈprima se bevaˈvamo laˈkwata e pɔ se bevaˈvamo lo ˈvino a po tata teˈnea na ˈbɛl:a ˈbot:e ˈkwan:o ɛ ˈstacu no ˈpoko ˈrindu le tam:iˈʃane lo ˈlevava ˈral:e tam:iˈʃane lo tramuˈtava e lo metˈ:ea ˈrindo a ˈkel:a ˈvot:e ʃe metˈ:ea la kjaˈvet:a pekˈ:e ʎi ˈfrati ɛˈreno asˈ:aj e si piʎˈ:ava a ˈrɛgola faʃaˈvamu lu winu le aˈvrive alˈ:akwa faʃeˈamo lu ˈkasu maˈcuru ˈkwan:o meˈnea na perˈtsona ka non teˈnivi ˈlaucu mitˈ:ivi na ˈpɛt:sa e ˈkasu maˈcuru no ˈbɛʎ:o ˈpjac:u raˈvrive ʃpakˈ:ate ro ˈfjaʃku re ˈvinu ʎu paˈɲel:o e pa e ˈsɛra ar:itˈ:sata la ˈtavola ˈpoj ˈkwan:o ˈamo kominˈtʃacu a ripiʎˈ:a e ak:osˈ:i ɛ ˈstata la ˈvita
D: VIVI SOLA?
R: si stɔ ˈsola ma non tʃi stɔ la ˈkasa ɛ di ˈtut:i no di ˈtut:i ɛ ˈsuru re no neˈpote ˈamo ʃparˈcuca teˈnemo ˈtrediʃi neˈputi a ˈtut:i la porˈtsjone ˈsua ˈkwando non tʃe ˈstoŋgo ˈkju i oɲˈ:uno ˈsape lo ˈseo peˈrɔ ˈmɛndre ˈstoŋgo i ka ɛ di ˈtut:i la ˈpɔrta ɛ de ˈtridiʃi neˈputi vendiˈkwat:o proniˈputi e ˈsɛt:e ˈfiʎ:e ˈaʎ:i proniˈputi ke ˈkiʎ:i ke porˈtavo ˈndzɛma a me
R: koˈstantso mariaˈtʃiuta so ˈna:ta ˈmille n:ɔveˈtʃiento trɛndaˈdue e ˈtɛŋgo ottandaduˈaɲ:i ˈʎad:ʒo fiˈnati ˈaʎ:i ˈd:ue r aˈuscu… e i kwanˈ:ɛra ˈd:ʒone ˈb:el:e ˈmej ˈmaŋgo ʎi kani peˈro ˈɛra konˈtenta ˈkel:o ke ˈfaʃea ˈnuj faticaˈvamo la ˈtɛrra ɛ:ˈvamo unˈ:iʃi perˈtsuni ˈn:ɔve ˈfiʎ:i e d:i d:ʒeniˈturi la maˈtina se sosaˈvamo ˈmama ne faˈʃea fa a k:oladˈ:zjone viˈʃino ˈaʎ:o ˈfoko faˈʃea ʎo poˈlɛnde e maɲ:aˈvamo ˈtuc:i ˈkwanda… ˈpoj ne porˈtava a fatiˈka ˈŋgɔp:a la ˈtɛr:a ˈprima ka ne faˈʃea ˈmet:e a fatiˈka ne faˈʃea fa la ˈkroʃi pɔ riˈʃa:mo la woradˈ:zjone alla maˈrɔn:a e po faticaˈvamo se mettaˈvamo a fatiˈka ˈtuc:u ʎo ˈworno sap:aˈva:mo rak:ontaˈva:mo a po a mesoˈjorno ar:iˈvava ʎo ˈkofono… nɛ no granˈke ne ˈpɔka re fritˈ:ata … re ˈpasta e faˈsuri se met:aˈvamo sotˈ:o lo ˈfriʃko ak:osˈ:i e se lo maɲ:aˈvamo pɔ se met:aˈamo a repoˈsa no ˈpoko ˈsot:o ˈʎarbre ˈno:ra ˈn:ora e ˈm:esa ripiʎ:aˈvamo ˈnata ˈɔta a fatiˈka ɛ pasˈ:ava la seˈrata po se ritiraˈvamo la ˈsera viˈʃino ˈaʎ:o ˈfoko comˈɛ:ra ˈbel:o na ˈsera ˈtata ˈmeo sɛ ˈmis:o a fa le ˈʃkop:ole a ʃpiŋgoˈla lo rauˈriɲ:o ˈdento ʎo ˈkri:pu a ˈic:u vaʎˈ:u m:o cominˈtʃate voj a fa le ˈʃkop:ele la ˈprimo ˈʃkop:ola ka ˈfac:u ˈpin ˈvuj ke ne saˈpete fa ˈrareme stu ˈkri:pu a me sa ˈmis:o a fa ˈkel:e ˈʃkop:ole ˈkel:e ˈʃkop:ole i: ˈkome se fa nɔ ˈkju ˈvuj semˈbrate teˈnete le ˈmani ˈtʃonke e poj ˈdopo ˈkamo ˈfac:u ste ʃkopˈ:ela staˈvamo ˈtuc:i ˈkwanda viˈʃino lo foˈko ɛ meˈnucu no ˈgrande tempoˈrale ma no temˈporale ˈforte ˈforte e ˈbel:a ke tadʒ:a ˈriʃi ˈmama ˈmia teˈnea ʎi fiʎ:i ˈpik:oli e ˈŋgɔp:a lo ˈlec:o tʃe teˈnea no ʃporˈteʎ:o re ˈstram:ma no ˈsatʃ:o ˈfiʎ:e se lo kapiʃˈ:ete e alˈ:ora faˈʃeano le koˈlaɲ:ere s infiˈlaveno pe ʎi kaˈnali e aˈiano ˈŋgapu aʎ:i ˈfiʎ:i ˈmama na kjaˈmacu a ˈtuc:i ˈkwanda pekˈ:e eraˈvamo asˈ:ai fiʎ:i veneteˈven:e tuc:i ŋgɔp:a akˈka ka se sta a fa ˈtrop:o no maleˈteɱpo ˈfɔrte ˈsimo ˈjuti ˈrind adˈ:o ˈstea ˈmama ˈtuc:i ˈkwanda sɛ stuˈtata la kanˈ:ela la kanˈ:ela de peˈtrɔnjo ˈstea ˈsot:o la ʃim:iˈnɛra sɛ ʃkuˈricu na siɲˈ:ora ke meˈnea ˈsɛɱbe a kˈ:asa ˈnɔsta fatikaˈvamo ˈtuc:i ɛŋˈdzɛ:me stea a fiˈla porˈtava la ˈrok:a ɛ fiɲˈ:itu ʎu maleˈtempo ˈgratsje a ˈdio mo ˈjamoʃene ˈaʎ:o ˈfoko k ap:itˈ:ʃamo la kanˈ:ela meˈnɛnto arˈ:ɛto i e ki veˈnea se so ʃkonˈtati kel:aˈla ˈkel:a ˈrok:a la ˈmes:a ˈrindo ˈal:a ˈfrɔsa re ru ˈnasu de nu ˈpɔro ˈkriʃtu a ic:u kiʎ:u ɛ ferˈmateve ka ˈmate atˈ:ʃisu ˈa:mo ap:itˈ:ʃato la kanˈ:ela e ˈsemo ˈmis:i ˈnata ˈvɔta ˈtuc:i a rak:onˈdane ʎi ˈkundi ki riˈʃea na ˈkɔsa ki riˈʃea ˈnaota pɔ ˈnui staˈvamo a partsoˈnale la maˈtina sa ˈfac:u ˈjorno ˈsemo ˈʃuti ˈnata ˈɔta a meˈɲucu ʎo siɲ:ore warˈdjano bonˈdʒorno e siɲ:oˈria bonˈdʒorno ˈmama teˈnea ˈpɔke ˈɔve nɛ ˈkom:e mo pekˈ:e se laˈvamo maɲˈ:a a ˈnui na ʃkanˈtsati ˈriʃi vaʎˈ:u ˈjate ra ˈlɔko ˈŋgɔp:a tromenˈdete ˈaʎ:i ˈportʃi ˈal:e ˈvak:e ke so ˈʃute e ˈes:a faˈʃea maɲˈ:a ʎi warˈdjani ʃi koˈʃea ʎ ˈovo ce ʎo faˈʃea maɲˈ:a alˈ:ora a ˈʃucu fɔre ʎo warˈdjano ak:a teˈnete ˈbɛʎ:i polˈ:asti vi ʎa ˈt:ʃisi se ʎa ˈmis:i ˈal:a ʃakˈ:ɛt:a a kat:ʃaˈtora e se ʎa porˈtati e ˈmama ˈtsit:a ɛ pɔ aˈvamo atˈ:ʃire ʎo ˈporko ˈriʃea ˈmama sto ˈporko ˈsad:a atˈ:ʃire po nɛ ˈbono ˈkjune e ˈam:o me re ˈn:ome re ˈdio na maˈtina at:ʃiˈremo ʎo ˈporko ˈkwan:o ˈʎɛre atˈ:ʃiso sap:enˈ:ea no ˈjorno apˈ:isu ʎo ˈjorno ˈrɔp:o se streɲ:aˈvamo ˈtuc:i ˈkwanda faʃaˈvamo la ʃauˈʃit:ʃa a ˈprima ˈbɔt:a l am:as:aˈvamo ko le ˈmaɲi ˈrindo la maˈtrel:a e pɔ saˈvea fa ko ʎu turˈnic:u a ʃpaɲ:aˈvamo ˈuna metˈ:ea ˈnauta piˈkava e ˈnauta at:akˈ:ava tre ˈuna afˈ:ila alˈ:auta ak:osˈ:i pɔ faʃaˈamo ʎi kapoˈcoʎ:i ʎi met:aˈamo a saˈla po ʎi levaˈvamo taˈta ʎi t:akˈ:ava con na ˈkarta se kjaˈmava karˈtone ˈtan:o no karˈtone ˈfɔrte ˈstriŋcu ʎap:en:aˈvamo e ke te maɲˈ:avi peˈro a ˈnui naʃpetˈ:ava ˈpoko eˈvamo asˈ:ai ˈnui saˈvamo ʃparˈti lo ˈlarɟu lo larɟu ne paˈrea sapuˈricu
D: RACCONTAMI DELLA GUERRA.
R: ˈtʃan:o katˈ:ʃati ˈral:a ˈkasa ˈnɔʃta i teˈteʃki e seˈnemo ˈjuti ˈrindo na monˈtaɲ:a se kjaˈmava piɲˈ:ino staˈvamo ˈtuc:i ˈkwanda ˈrindo na ˈkasa maˈʃɛra kosˈ:i se sʃpartaˈvamo na paˈtana la koʃaˈvamo ˈsot:o la ˈvraja ak:osˈ:ine ˈpɔi ɛ veˈnucu ke se pasˈ:ava non poteˈamo ʃi pekˈ:e ʎi teˈteʃke ne faˈʃeano ˈfɔre ˈpɔi ˈamo kominˈtʃato a ˈdiʃi ˈsai ka ˈstan:o ak:ominˈtʃaa pasˈ:a la ˈlinia ˈriʃe voˈlemo pasˈ:a ˈpuru ˈnuj tʃe ro riˈʃemo se ne ɔn:o pasˈ:a e ˈtata si mo ˈprimo ˈvajo i e po si ˈstoŋgo ˈbono i ˈkiʎ:u ke ne ˈpas:a ne vɛ a piʎˈ:a ˈpuru a ˈbui e kosˈ:i a ˈfac:u ˈsemo ar:iˈvati a la pjaˈnura re kastriˈfɔrte ka e ˈsimo ferˈmati a na ˈkasa se kjaˈmava ˈkarmo ˈrus:o na ˈmis:i le ˈportʃi e ˈnuj ˈmama teˈnea le ˈfave ˈkɔt:e na ʃparˈtute ˈkel:e ˈfa:ve conˈtate se ˈlamo maɲˈ:ate peˈrɔ ˈnamo dɔrˈmicu pekˈ:e aveˈamo paˈura de ˈkel:e ˈportʃi eˈvamo pikˈ:uli i teˈnea ˈsulu undiˈʃaɲ:i ra maˈtina ˈsimo siˈsiti e ˈsimo ab:iˈati a ˈic:u ˈtata mo ˈsaj ke faˈʃemo se ne ˈamo ˈŋgɔp:a rɔk:omoɱˈfina e ˈŋveʃi non ˈnan:o ˈfat:i pasˈ:a e ˈsemo ferˈmati a tʃɛlˈ:ole ˈrind a nu ˈparku staˈvamo ˈcut:i ˈdʒɛnti pɔ ˈsteveno ʎi m:eriˈkani ne ˈtea le kalˈ:et:e ˈkiʎ:u m:eriˈkanu ˈkome ne voˈlea ˈbɛne po na vaʎˈ:ɔna a ˈic:u ma vaf:aɱˈbɛn:e ki u sadˈ:zja ko ste kalˈ:et:e ˈkiʎ:u m:eriˈkanu a ˈic:u a me ma i ˈɛra pikˈ:ola i no ˈsat:ʃo … non tʃa ˈrate ˈpju le kalˈ:et:e ne faˈʃea kwarˈda tu riˈʃea a me ˈtsɔf:ri pe ˈkwel:a li e ˈpɔi na ˈnɔt:e staˈvamo ˈtuc:i koˈsi ˈtut:o no ˈkorpo ˈsono ʃpoˈkati ʎi am:eriˈkani a ˈsɛs:a auˈluŋka e ˈtan:o ʃpaˈrato adˈ:o ste la veˈdet:a sopra le monˈtaɲ:e de ˈkoreno piʎˈ:avi ˈlagu ˈndɛr:a ma le ˈbɔt:e la mo ˈtʃan:o ˈfat:o ˈpuro ʎo monoˈmɛndo le ˈbɔt:e ˈkan:o ʃpaˈrate maˈrɔn:a ˈsanda ˈnui non sapaˈvamo ˈad:o saˈvamo ak:utˈ:ʃa ma da ˈnuj non tʃi meˈɲieno le ˈbɔt:e pekˈ:e tiˈraveno ˈtut:i la e sɛ ferˈmata laremeˈstitsja ˈsjamo ˈstati ˈnacu ˈpoko la pekˈ:e tʃaveˈamo sem:eˈnato no ˈpoko re ˈranu ˈriʃi ˈkwan:o se ne ˈamo lo meˈtemo e se lo porˈtamo se faˈʃemo ʎo poˈlɛnde ˈkwan:o ar:iˈvamo
D: COME AVETE CAPITO CHE STAVA PER INIZIARE LA GUERRA?
R: itˈ:aveno ʎi ˈrad:zi a gaˈjeta e ˈmama na kan:oˈnata ʎ:ɛ riˈvata ˈprɔpjo viˈʃino ˈŋgrad:zja a ˈdjo ka na piʎˈ:ata mo ke sta a sotˈ:ʃɛre e pɔ ˈsamo ˈfac:u no riˈkɔvero ˈindo na kariˈkara ʃperˈduta peˈrɔ non ˈndzemo ˈstati ˈbwoɲi ˈkju la… ɛ ˈstata ˈbrut:a brutˈ:is:ima no ˈmbɔt:sa ˈmeɲi ˈkju ke ˈpɔi ˈnui ˈŋgrad:zje a ˈdjo ka seˈnemo troˈvati pasˈ:ati ma ka ʎi mar:okˈ:iɲi ˈan:o ˈfac:u ˈstrat:si ˈkwan:e ˈmam:e e faˈmiʎ:a ˈsono ˈmɔrte ˈpɔi ˈkwan:o steˈvamo la ke ˈdiʃe a koˈreno so ar:iˈvati i mar:okˈ:iɲi ʃe ˈstava no siɲˈ:ore no ˈsat:ʃu se ru kuˈnuʃ:i ʎu ˈnɔ:no r alesˈ:antro sonaˈtore alˈ:ora ˈkwanto so ar:iˈvati la ˈʎauci e ˈdan:o ˈric:u a koˈreno tʃe ˈstan:o ʎi mar:ukˈ:iɲi e ˈstan:ə a fa ˈstrat:si ˈkiʎo a ˈric:u sta paˈrɔla poveˈreʎ:o teˈnea tre ˈfiʎ:i dʒoˈeɲi ˈwɔʎ:o la noˈtitsja … ˈɔʎ:o ˈuna ˈnɔva ke le ˈfiʎ:e ˈmɛi so ˈmɔrte ko na kan:oˈnata no ke ˈlan:o ak:japˈ:ate ʎi mar:ukˈ:iɲi ˈkome kjaɲˈ:ea e pɔ ɛ fiˈnata la ˈgwer:a e tʃe maŋˈgava no ˈfrate a ˈn:oi riʃaˈvamo e ˈpetrə ki lo sa staˈvamo a lu ˈfriʃku ˈsot:o la barˈ:ak:a ˈfat:a ko le ˈfraʃke re la ˈʃɛrkwa una ˈbɔt:a senˈdemo ˈpetrə ma ˈporteme no kapˈ:ɔt:a ˈnuto ˈpek:e ɛ meˈnuto da ˈroma a ˈpɛre i ˈpaɲ:i ɲi teˈnea ʎi so stratˈ:sati ˈpuro le ˈkarɲi a ˈic:u ˈmama ma i ˈsɛndo ra ˈvoʃe re ˈpedre oj ma ˈsoŋgoˈ ˈɲ:uru a piʎˈ:atə no lenˈdzole ʎi ˈɛʃ:e ˈnandzi e se ʎakˈ:utʃ:a ˈmio fraˈtɛl:o teˈnea ˈsulu vendiduˈaɲ:i ˈnui teneˈamo tre fraˈtɛʎ:i in ˈgwɛr:a a po ˈdue so ritiˈrati e ˈuno no pɔ sɛ fereˈmata laremeˈstitsja e ˈkiʃ:u ɛ ʃkapˈ:ato edˈ:ɛ veˈnuto a ˈpɛre da ˈroma ˈtuc:u ˈnudo pekˈ:e se stroˈea d:o ʎi piʎˈ:ava ʎi ˈpaɲ:i pe se ʎi ˈmet:e ˈkɔk:o ˈmeo no ˈmbɔt:se ˈmeɲi ˈkju la ˈgwɛr:a ka mɔ tʃe ˈstamo ˈtuc:i ʎi ˈorɲi iŋˈgwɛr:a e ke ˈbɛl:a ˈmia ˈstoŋgo a fa ˈbono
D: QUANTI ERAVATE IN FAMIGLIA?
R: ɛˈvamo ˈnɔvi ˈfiʎ:i ɛˈvamo ˈkwat:o ˈfem:ene e ˈtʃiŋgu ˈmaʃkuri pɔ tenaˈvamo no vek:jaˈreʎ:o nu ˈnon:o ku ˈnui ɛˈvamo ˈdudiʃi la ˈsera ˈkwan:o se met:aˈvamo ki maɲˈ:ava ˈŋgɔp:a ʎo ˈtrepete ˈbas:a ˈsolo ke maɲ:aˈvamo la ˈprima ˈsera ke ˈmama a ˈfac:u lo ˈpa re ˈranu teˈnea le ndzalaˈtine anˈdike ˈkelle ˈɛreno ˈbɛl:e ˈrɔs:e a piʎˈ:acu ru piɲˈ:acu viˈʃinu aʎ:o ˈfoko a minutˈ:sato lo pa ˈrindo akˈ:el:a ndzalaˈtera ˈvaʎ:u staˈsera se faˈʃemo na maɲˈ:ata ˈjam:o ke ˈstoŋgo a ʃkoʃiˈna ro piɲˈ:acu e ˈnui staˈvamo pe ˈfɔre ˈsemo ar:itiˈrati ˈtuc:i ˈkwanda ˈmɛndre ke ˈmama ɛ ˈdjuta a ˈmet:e ˈnacu ˈpoko ˈroʎ:o pe lo ˈmet:e ˈkɔp:a ˈkɔp:a ʎi faˈsuri ˈriʃi ˈtʃɔʎ:o ˈmet:e ˈnacu ˈpoko ˈroʎ:o ˈmama a ˈʃ:uta e da truˈvacu ˈsuru ʎu ˈpjac:u e ˈɲ:ente ˈtuc:u fiˈnacu e ˈsai ˈkome a ˈric:u ˈmama ? a ˈric:u ˈfiʎ:i so sadˈ:zjata raˈmore abˈ:asta ka ˈsjete sadˈ:zjati ˈvui ˈɛra la ˈprimo ˈvɔta kaveˈamo ˈfac:u lo pa re ˈranu faʃaˈamo lo pa rauˈriɲ:o lo peˈlɛnde ˈndzom:a non tʃi ˈstea ˈtut:a ˈsta ˈkɔsa kosˈ:i peˈrɔ staˈvamo ˈkiɲi raˈmore rak:ondaˈvamo ˈtʃɛrti ˈkunci ndoenaˈreʎ:i ˈtata teˈnea norgeˈneʎ:o ˈbeʎ:o puˈlicu ˈvaʎ:u ˈjateme a piʎˈ:a kiʎ:orgeˈneʎo eˈamu ˈrindu se metˈ:ea a fa ra bal:aˈrɛl:a e bal:aˈvamo ˈtuc:i ˈn:ɔve ˈtuc:i kwanda ˈndzɛma ˈkel:o ke sapeˈamo fa ˈpɔi ʃparˈtiva le karaˈmɛl:e le noˈʃel:e faʃaˈamo le noˈʃel:e konˈva e po se met:eˈvamo a fa a ˈkuk:a urˈdzel:a ˈtata vatˈ:ea ˈŋgɔp:a ak:osˈ:i d:ujˈnava ˈkwanda tʃe steˈveno ne le freˈkava ˈtut:e ˈkwanda ma ˈpoi ne le riˈtava ˈnata ˈɔte e po faʃeˈamo a rindzu rindzu karikarindzu pɔ faʃaˈamo ˈal:a ˈfune ˈtuc:i ˈkwanda ta ki è ʎo foˈnaro ʎo foˈnaro so ˈsɛmbe i na ˈfuɲi di ˈfuɲi tre ˈfuɲi ˈkwat:o ˈfuɲi … ki ʃbaʎˈ:ava avˈea ˈdane nu ˈvasu a ˈtajna ˈtinta ki ˈriʃea mbruˈʎatu ˈal:ora aˈvea fa ʎo ˈpeɲ:o e daˈvea baˈʃa ˈɱfatʃi ˈkel:a sarˈtajna ˈdento e ˈnuj ˈtuc:i a ˈride
D: COSA COLTIVAVATE IN CAMPAGNA?
R: faʃaˈamo loˈlive faʃaˈamo ˈloʎ:o le ˈʎ:aɲ:e ˈsaj ˈalla monˈdaɲ:a d:o staˈvamo a partsoˈnale ˈkwande ˈʎ:aɲ:e doeˈamo nduˈna ˈtʃɛnto ˈrom:ole re ˈʎ:aɲ:e e raˈvamo da ˈtut:e a ˈdɔn:a ˈd:ʒuʎa ˈkwanto aˈramo ˈdate ˈʃɛnto tomˈ:ola ˈaʎ:o paˈtrone laˈote se le piʎ:aˈvamo ˈnoj avaˈamo a ʃpeˈkja ˈkel:e ke andonaˈvamo ˈɛvamo ˈal:a poˈtea se faʃaˈamo ʎu mak:aˈcuru ʎu sut:aˈɲinu ʎu mandaˈsinu se faʃaˈamo ˈtut:e ste ˈbɛl:e ˈkɔse pe ˈnoj ˈkwan:o se met:aˈvamo ˈkiʎ:u sot:aˈɲinu noj jaˈvamo a koˈreɲu ˈtut:e ˈbɛl:e sad:ikriaˈvamo ka saveˈamo ˈfac:u ʎo sot:aˈɲinu ˈnovo ʎo mak:aˈcuru ˈnovo … tʃe ˈstea laˈmore litikaˈamo ˈpuru ra ˈsɔre re ˈpintsi cu cu ˈtaj ˈfac:u ˈkes:o … cu ˈtaj ˈfac:u ri ˈkju … ko la ˈvaŋga teˈsɔro ˈmeo faʃaˈvamo a ˈβiʃe ko ˈlata ˈdʒɛnte no ˈjorno iaˈvamo ko ˈruno e no ˈjorno iaˈvamo ko ˈnaucu ˈpɔj la vaŋgaˈvamo ˈpɔj ar:iˈvava ka saˈvea poˈta ˈtata la poˈtava ˈpoi ar:iˈvava ke saˈvea staˈɲ:a ˈtata la staɲˈ:ava e i la pomˈpava ko la ˈpompa ˈŋgoʎ:o pɔ se macuˈrava ˈstuva la rak:oʎ:aˈvamo la portaˈvamo al:a kanˈcina la met:aˈvamo ˈŋgɔp:a le ˈraci no ˈpoko ˈʃpasa ʎo ˈorno non tʃe ˈstea ˈtempo la ˈsera ˈriʃe vaʎˈ:ɔ staˈsera ˈsad:a ˈpisa ˈlua ˈkis:i s:i vaʎˈ:uɲi se ne ˈvan:o ɛ ta ma ˈmama ˈmia a piˈsa ˈstuva staˈsera ne faˈʃea ˈbɛʎ:o af:uʃˈ:i ne faˈʃea ˈmet:e ri ˈperi ˈrindo no riʃiˈpjɛnte ˈlakwa koˈʃɛnde ma ˈstakwa kɔʃe lavaˈteve ˈbɔne ˈkata piˈsa ˈlua mo ˈvɔto la ˈmat:sa ne faˈʃea laˈva ˈbɛʎ:o ˈbɔne ˈbɔne aˈvamo ˈal:a kanˈtina ki itˈ:ava ki piˈsava e ki itˈ:ava ˈrindo la ˈot:e ɛ faʃaˈvamo ˈstua a ˈp:ɔne seˈkonto ˈkome ˈɛra la faʃaˈamo sta ˈɔt:o ˈorɲi a ˈuʎ:i po la kat:ʃaˈvamo la met:aˈamo ˈrindo le ram:iˈʃane lo ˈvino ˈbono e ˈal:a ˈvot:e tʃi met:aˈamo ra ˈpɔka ˈrakwa pekˈ:e faʃaˈvamo ʎaˈkwata ˈprima se bevaˈvamo laˈkwata e pɔ se bevaˈvamo lo ˈvino a po tata teˈnea na ˈbɛl:a ˈbot:e ˈkwan:o ɛ ˈstacu no ˈpoko ˈrindu le tam:iˈʃane lo ˈlevava ˈral:e tam:iˈʃane lo tramuˈtava e lo metˈ:ea ˈrindo a ˈkel:a ˈvot:e ʃe metˈ:ea la kjaˈvet:a pekˈ:e ʎi ˈfrati ɛˈreno asˈ:aj e si piʎˈ:ava a ˈrɛgola faʃaˈvamu lu winu le aˈvrive alˈ:akwa faʃeˈamo lu ˈkasu maˈcuru ˈkwan:o meˈnea na perˈtsona ka non teˈnivi ˈlaucu mitˈ:ivi na ˈpɛt:sa e ˈkasu maˈcuru no ˈbɛʎ:o ˈpjac:u raˈvrive ʃpakˈ:ate ro ˈfjaʃku re ˈvinu ʎu paˈɲel:o e pa e ˈsɛra ar:itˈ:sata la ˈtavola ˈpoj ˈkwan:o ˈamo kominˈtʃacu a ripiʎˈ:a e ak:osˈ:i ɛ ˈstata la ˈvita
D: VIVI SOLA?
R: si stɔ ˈsola ma non tʃi stɔ la ˈkasa ɛ di ˈtut:i no di ˈtut:i ɛ ˈsuru re no neˈpote ˈamo ʃparˈcuca teˈnemo ˈtrediʃi neˈputi a ˈtut:i la porˈtsjone ˈsua ˈkwando non tʃe ˈstoŋgo ˈkju i oɲˈ:uno ˈsape lo ˈseo peˈrɔ ˈmɛndre ˈstoŋgo i ka ɛ di ˈtut:i la ˈpɔrta ɛ de ˈtridiʃi neˈputi vendiˈkwat:o proniˈputi e ˈsɛt:e ˈfiʎ:e ˈaʎ:i proniˈputi ke ˈkiʎ:i ke porˈtavo ˈndzɛma a me
(00:00)
D: COME TI CHIAMI E QUANTI ANNI HAI?R: Mi chiamo Costanzo Maria Civita, sono nata nel 1932 e ho ottantadue anni, compiuti il 2 agosto. Da giovane ero contenta per tutto ciò che facevo, noi lavoravamo la terra, eravamo undici persone in famiglia, nove figli e i miei genitori. La mattina mamma ci preparava la colazione vicino il camino con il fuoco acceso, preparava la polenta che mangiavamo tutti. Poi ci portava con sé a lavorare la terra, prima che si iniziasse dovevamo fare il segno della croce e poi si faceva l’orazione alla Madonna, così potevamo iniziare a lavorare, per tutto il giorno e, mentre zappavamo, raccontavamo delle storie. A mezzogiorno qualcuno ci portava il cesto con le cose da mangiare, non era un granché: qualche frittata, qualche cucchiaio di pasta e fagioli; ci sedevamo dove c’era un po’ d’ombra e mangiavamo quel poco che avevamo, finito di pranzare riposavamo sotto gli alberi per un’oretta per poi ricominciare a lavorare fino a sera
(02:00)
. Una volta tornati a casa ci riunivamo tutti vicino al fuoco, erano momenti bellissimi. Ricordo che una sera mio padre fece i “pop corn”, spigolò il granturco nel setaccio quando all’improvviso iniziò un brutto temporale, noi eravamo tutti piccoli. Sul letto mamma aveva messo una copertura di paglia, quella notte la grandine entrava dai tetti finendo su di noi, mamma ci chiamò tutti :<(04:00)
. Intanto il mal tempo era finito grazie a Dio :<(6:00)
. Una volta ucciso veniva appeso per un giorno, poi si faceva la salsiccia: per prima cosa con le mani mischiavamo la carne nella madia e poi la stendevamo così una metteva la carne, l’altra bucava ed un’altra chiudeva, in tre, una dopo l’altra. Facevamo anche i “capocolli”, li salavamo e poi mio madre li legava con una carta che a quel tempo veniva chiamata “cartone”, poi li appendevamo. E come erano gustosi, purtroppo a noi spettava poco perché eravamo numerosi, ci dividevamo il lardo che ci piaceva molto.
D: RACCONTAMI DELLA GUERRA.
R: Durante la guerra i tedeschi ci cacciarono dalla nostra casa e fummo costretti ad andare su una montagna che si chiamava “Pinnino”. Eravamo tutti in una casa fatta di macerie. Ci dividevamo una patata, la cucinavamo sotto la brace.
(08:00)
Non potevamo uscire altrimenti i tedeschi ci avrebbero uccisi. Quando arrivò la notizia che si poteva passare “la linea” mia madre disse :<(10:00)
, l’americano chiese a me cosa avesse detto ma io ero piccola e risposi :<< Io non lo so>>. Non ci diede più le gallette, ci faceva solo guardare e a me diceva :<(12:00)
D: COME AVETE CAPITO CHE STAVA INIZIANDO LA GUERRA?
R: Da Gaeta partivano i razzi e una cannonata arrivò proprio vicino a mia madre, ringraziando Dio non la colpì. :<
(14:00)
, che quando sentì questa notizia, siccome aveva tre giovani figlie, disse :<< Preferisco sapere che le mie figlie sono morte a causa dei bombardamenti piuttosto che sapere che sono state vittime dei marocchini>>. Pianse molto. Quando la guerra finì uno dei miei fratelli partiti per il fronte non tornò a casa. Un giorno mentre sedevamo tutti sotto l’ombra di una baracca fatta con i rami di quercia sentimmo Pietro :<(16:00)
. Mia madre disse :<< Sento la voce di Pietro>>, così prese una coperta e gli corse incontro e lo abbraccio teneramente, mio fratello aveva solo ventidue anni. Avevo tre fratelli in guerra, due ritornarono a casa appena finì e uno purtroppo no. Pietro è scappato ed è tornato a piedi da Roma, nudo perché non aveva i vestiti per indossare, cocco mio. Spero che non ci sarà più una guerra come quella anche se oggi siamo in guerra tutti i giorni.
D: QUANTI ERATAVE IN FAMIGLIA?
R: Eravamo nove figli, quattro femmine e cinque maschi, con noi abitava mio nonno, eravamo dodici in totale. La sera ad ora di cena c’era chi mangiava sul treppiedi, ciò che contava era che tutti mangiassero
(18:00)
. La prima volta che mamma fece il pane di grano aveva le insalatiere antiche che erano abbastanza capienti, prese il recipiente di terracotta che era vicino al fuoco e spezzò il pane nell’insalatiera. :<(20:00)
, papà indovinava sempre quante noci c’erano e ce le rubava ma poi ce le restituiva. Giocavamo anche a (?) e alla fune, tutti insieme :<D: PRODUCEVATE OLIO, VINO.
R: Coltivavamo le olive, producevamo olio e raccoglievamo le ghiande sulla montagna dove lavoravamo sotto padrone. Dovevamo raccoglierne cento tumoli per Donna Giulia
(22:00)
, le altre potevamo tenerle per noi, così andavamo alla bottega e compravamo il fazzoletto da mettere in testa, la sottoveste, il grembiule da cucina. Quando mettevamo la sottoveste nuova e andavamo a Coreno eravamo fiere. A quei tempi ci volevamo bene, si litigava anche tra sorelle :<(24:00)
. Ci faceva rimboccare le gonne, poi dovevamo lavare i piedi in un recipiente pieno di acqua bollente :<(26:00)
In questo modo il vino poteva essere preso a giuste dosi. Oltre al vino producevamo le olive nell’acqua, il formaggio (caso maturo)… quando veniva a trovarci qualcuno gli offrivamo una forma di formaggio maturo, le olive, un fiasco di vino ed una pagnotta di pane perché non avevamo altro ma nonostante ciò era un’ottima cena. Questa è stata la vita nei tempi in cui ero giovane.
D: OGGI VIVI SOLA?
R: Sì, vivo solo ma non sono sempre in compagnia. Casa mia è aperta a tutti anche se quando non ci sarò più la lascerò in eredità ad uno dei miei nipoti, perché ho cercato di dividere i miei averi in parti uguali ma fin quando sarò viva io, casa mia è aperta a tredici nipoti, ventiquattro pronipoti e ai loro sette figli. <28:00>

